Prijava
Još poraznije je da je taj udio postignut uz velik utjecaj poticaja koje su kupci dobivali za nove električne automobile
Prodajni rezultati diljem Europe pokazuju da su električni auti u naletu, no ni blizu tako velikom da bi potpuno električna budućnost za samo 12 godina izgledala imalo realno. Sve to je još više izraženo u siromašnijim dijelovima Europe u koje spada i Hrvatska. Dok je na razini cijele EU udio električnih auta na cestama trenutno oko mizernih 1 posto u Hrvatskoj je on još manji. Prema podacima CVH-a, do kraja prošle godine je na cestama u hrvatskoj bilo samo 4799 registriranih električnih auta, a ove se godine do sada taj broj povećao za nešto više od tisuću. Ukupno na cestama u Hrvatskoj ima oko 1,84 milijuna osobnih automobila, što znači da udio električnih automobila u Hrvatskoj trenutno iznosi mizernih 0,3 posto. Još poraznije je da je taj udio postignut uz velik utjecaj poticaja koje su kupci dobivali za nove električne automobile.
S ovim brojkama i sporim rastom teško je zamisliti da ćemo imati više od nekoliko postotaka električnih auta u ukupnom voznom parku do 2035. godine, kada bi se prodaja auta na fosilna goriva trebala zabraniti prema ideji EU. Tada ćemo se naći u apsurdnoj situaciji, s ogromnim udjelom benzinaca i dizelaša na cestama u isto vrijeme dok će se u prodajnim salonima nuditi uglavnom samo električni auti (uz poneke na vodik, a možda i ne sintetička e-goriva). Kakav će to utjecaj na prodaju imati nije teško zamisliti. Ako se nešto drastično en promijeni dogodit će se apsolutni krah tržišta novih auta u Hrvatskoj, ali i u većini Europe.
Po svemu sudeći izgleda da će se europska strategija o električnim autima morati jako prilagoditi jer isključivo električno tržište za manje od 12 godina danas se čini kao luda utopija. Nije nemoguće da EU odustane od svoje previše agresivne strategije ili je malo ublaži, no mnogo je vjerojatnije da će se električni auti ugurati "na mala vrata", raznim zabranama prometovanja za benzince i dizelaše i velikim skokom cijena fosilnih goriva. Tada kupci više neće imati nikakvog izbora, a to će značiti da će si samo mali dio njih moći priuštiti preskupe električne aute. Jedino pravo rješenje bi bilo njihovo drastično pojeftinjenje, no da bi se to dogodilo morat će se desiti neko "tehnološko čudo" na polju razvoja i proizvodnje baterija.
Ni u najbogatijim dijelovima Eu nije mnogo bolje. U Njemačkoj je na cestama trenutno 1,17 milijuna električnih automobila, a u godinu dana njihov se broj povećao za čak 55 posto prema podacima njemačkog instituta Center of Automotive Management (CMA). Najviše električnih auta na njemačkim cestama ima Volkswagen s oko 207.000 primjeraka, a slijedi Tesla s oko 146.000 primjeraka i i Renault sa 113.000 električnih auta. Najzastupljeniji model je Renault Zoe s oko 84.000 primjeraka.
Sve ovo na prvi pogled zvuči prilično dobro za električne automobile i njihove zagovornike, no njihov udio je i dalje gotovo zanemariv. U Njemačkoj, naime, na cestama ima ukupno 49.038.145 automobila, što znači da je udio električnih auta samo 2,4 posto. Uz sadašnji rast nema nikakvih izgleda da bi se broj električnih vozila na njemačkim cestama povećao na 15 milijuna do 2030. godine kako je planirala Njemačka vlada.
Realno se očekuje prodaja samo 450.000 električnih auta u 2023., a do 2025. bi se taj broj mogao povećati na oko 650.000. Prema predviđanju CAM-a, ako se nešto drastično ne promijeni na cestama se može očekivati maksimalno 7 do 8 milijuna električnih auta 2030. godine, što znači da njihov udio ne bi iznosio ni 15 posto. Do 2035. godine kada bi na tržištu trebali ostati uglavnom samo novi električni auti njihov udio, po svemu sudeći neće prijeći ni 30 posto.
Zbog slabe prihvaćenosti električnih auta u Njemačkoj je voditelj studije CAM-a Stefan Bratzel pozvao na "provjeru stvarnosti" koja bi pomirila političke ciljeve s potrebnim mjerama. Drugim riječima: ili se trebaju prilagoditi ciljevi ili se mjere trebaju poboljšavati. Kako bi se postigao brži razvoj elektromobilnosti, potrebna je "usklađena akcija relevantnih igrača poput proizvođača automobila, infrastrukture za punjenje i pružatelja energetskih usluga, kao i političara", tvrdi Bratzel.
Takvo stanje nimalo ne iznenađuje ni u bogatoj Njemačkoj jer realni kupci ne žele platiti toliko više za električne aute, a tu je i dalje velik problem s trajanjem punjenja, infrastrukturom i mnogim drugim nedostacima električnih auta.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.