Kako najlakše izbjeći nesreću u ove tri najčešće nenadane situacije u vožnji

Kako najlakše izbjeći nesreću u ove tri najčešće nenadane situacije u vožnji
foto: Carwow

Nenadane situacije u prometu nas mogu zadesiti uvijek, a malo je vozača koji se barem jednom nisu našli u nekoj 'frci'. Istražili smo koje su tri najčešće 'škakljive' situacije u prometu i kako ih se najbezbolnije i najbolje može izbjeći...

Započnimo s definitivno najčešćom situacijom. Ona se u svijetu zove 'understeer', a u nas je popularan naziv 'proklizavanje auta preko nosa'. To se može dogoditi zbog brojnih faktora. U njih se ubrajaju loše gume, loši vremenski uvjeti ili pak stanje kolnika, no najčešće se događa zbog prevelike brzine ulaska u zavoj. Automobil počinje klizati prema naprijed, a vozača uhvati panika. Najvažnije je ostati potpuno smiren i u djeliću sekunde pokušati pravilno reagirati kako bi se izbjegla sigurna prometna nesreća.

1

Najgora i najčešća pogreška upravo je kada vozač 'nagazi' na kočnicu i okrene upravljač u smjeru zavoja. U tome slučaju automobil postaje potpuno neupravljivi i u 100 posto slučajeva nastavlja 'klizati' ravno. Najbolji lijek je lagano popuštanje gasa te izbjegavanje kočenja, a također treba poravnati upravljač kako bi prednje gume povratile prianjanje. Nakon toga može se početi lagano kočiti i skretati u smjeru zavoja, spašavajući i sebe i automobil.

Zna se i dogoditi da, također zbog prevelike brzine, loših guma ili loših uvjeta na cesti, stražnji kotači počnu proklizavati u smjeru suprotnom od skretanja, odnosno da 'zadnji kraj počne bježati'. Rješenje za ovu nenadanu i potencijalno opasnu situaciju zvanu 'oversteer' jest okrenuti upravljač u smjeru 'klizanja' auta, odnosno u smjeru suprotnom od smjera zavoja. To zvuči vrlo komplicirano, a u praksi je donekle jednostavno.

1

U narodu se češće koristi izraz 'dati kontru'. Također, krucijalno je ne skretati u smjeru zavoja, jer će to u baš svakome slučaju rezultirati nekontroliranim 'klizanjem' i 'vrtnjom' automobila.

 

Nadalje, dolazimo do treće stavke ovoga popisa, a to je 'aquaplanning'. U našemu jeziku nazvan vodeni klin, ovaj efekt jedan je od najstrašnijih i najnenadanijih, jer se u pravilu može dogoditi uvijek, neovisno o tome što vozač radi. Dakle, njemu nije uzrok direktnavozačeva pogreška, nego niz drugih faktora. Brzina vožnje, dubina vode i stanje gume tri su krucijalne značajke koje utječu na pojavu ove 'škakljive' situacije. Primjerice, vozite se autocestom brzinom 130 km/h i odjednom nailazite na veliku lokvu. Za prelaska preko nje, ako je dubina vode dovoljno velika, gume će potpuno izgubiti kontakt s asfaltom te učiniti da vaš automobil nenadano počne 'klizati'.

1

Najčešća pogreška vozača je da 'nagaze' papučicu kočnice, što će uzrokovati potpuni gubitak kontrole i vrlo vjerojatno - nesreću. Zato je najbolji lijek ostati smiren, polagano otpustiti gas i pričekati da automobil 'nađe vlastiti put'. Ovo obično traje vrlo kratko i, ako se odradi pravilno, ostaje "bezbolno". Tek kada primijetite povratak prianjanja guma valja polako kočiti i početi skretati u željenome smjeru.

1

Ovo se najčešće događa na autocesti, na kojoj ima relativno puno mjesta 'za manevriranje'. Za smanjenje rizika od vodenoga klina, u vožnji po kiši preporučuje se smanjiti brzinu, izbjegavati velike lokve i isključiti tempomat. 

Komentari