Prijava
Više konjskih snaga definitivno ima smisao jer snažan automobil može brže reagirati u opasnim situacijama...
Posljednjih godina, posebice zbog pojave električnih automobila utrka za što više konjskih snaga je eksplodirala. I tu ne mislimo prvenstveno na sportske modele poput Rimac Nevere koja ima nevjerojatnih 1914 KS, već na svakodnevne automobile. Na primjer, danas nije nimalo neobično da svakodnevna limuzina srednje klase ima 300, 400 i više KS, poput Tesle Model 3 i da kompakti probijaju granicu od 300 KS, a neki i više od 400 (Poput MG4 XPower). I kod modela s motorima na unutarnje izgaranje utrka za snagom se zahuktala zbog hibridnih i plug-in hibridnih pogona kod kojih se snaga vrlo lako "tjera u nebesa" dodavanjem električnih motora. Tako nije nimalo neobično vidjeti gradski auto za svakodnevnu vožnju koji ima više od 140 KS (Renaultovi i Dacijini hibridi) ili kompaktni SUV s više od 300 KS (Stellantisov plug-in pogon). Ovo su samo neki od primjera za aute koji naizgled imaju previše konja. Stoga smo se zapitali koliko konjskih snaga je zaista potrebno?
Ne postoji opći odgovor na ovo složeno pitanje. Ono što je sigurno, potreba za snagom je individualna, a ovisi i o tome za što vam auto treba i što očekujete od njega.
Čisti broj konjskih snaga ili kilovata malo govori, jer svaki automobil različito pretvara "konjske snage" u performanse. Neko previše važno mjerilo nije ni podatak o ubrzanju do 100 km/h jer takvo se ubrzanje u svakodnevnoj vožnji zaista rijetko u praksi događa. Ono što je ključno za to kako će se auto ponašati u vožnji i koliko ćete osjetiti njegovu snagu je krivulja okretnog momenta, i to ne prilikom ubrzanja od 0 do 100, već kada vam je to stvarno potrebno, primjerice prilikom pretjecanja kamiona ili ubrzavanja na ulazu na autocestu. Najčešće je to krivulja momenta u rasponu brzine od 60 do 100 km/h.
Kako bi provjerio kako se koji automobil ponaša u tom vrlo važnom rasponu ubrzanja, njemački autoklub ADAC je napravio test međuubrzanja i zaključio da dovoljno snage imaju oni automobili koji ovaj manevar obavljaju za između 5,5 i 8 sekundi. Unutar tog vremenskog okvira vozilo prijeđe otprilike 122 metra (za 5,5 sekundi) do 178 metara (za 8 sekundi). Na temelju tog testa izračunate su vrijednosti "dovoljne snage" za automobile u odnosu na njihovu masu. Rezultati su prilično linearni te tako za svakih 250 kilograma dodatne mase dovoljno povećanje snage iznosi 20 KS. Na primjer, malom gradskom automobilu teškom 1000 kg dovoljno je 80 KS, tipičnom gradskom modelu od 1250 kg, 100 KS, kompaktu od 1500 kg, 120 KS i tako dalje do 200 KS za automobil težak 2,5 tona.
ADAC ističe da je ovolika snaga dovoljna prosječnim vozačima s prosječnim stilom vožnje. Ako se automobil uglavnom vozi u gradu, dovoljna može biti i manje snaga motora, dok za duga putovanja na brzim cestama i autocestama ili ako često vučete tešku prikolicu, snažniji motor ima smisla.
U nekim slučajevima više konjskih snaga može značiti i veću sigurnost, a neki neki automobili ne nude dovoljno snage da osiguraju adekvatnu sigurnost u svim situacijama vožnje. Najbolji primjer je Dacia Spring Electric 45. S njim i drugim modelima koji imaju premalo konjskih snaga manevri pretjecanja na prometnim otvorenim cestama ili uključivanje na prometne autoceste mogu biti pravi test za živce, u teoriji čak i opasni. Spring primjerice međusprint od 60 do 100 km/h obavlja za 14,86 sekundi i za to mu treba punih 330 metara.
Više konjskih snaga definitivno ima smisao jer snažan automobil može brže reagirati u opasnim situacijama zahvaljujući svojim sposobnostima ubrzanja, što može biti prednost u određenim situacijama. No puno snage automatski ne povećava sigurnost. Ključno je voziti svjesno i oprezno.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.