Prijava
Neovisno grijanje mnogim je vozačima san tijekom hladnih zimskih jutara. No ADAC-ov test otkrio je velike razlike među sustavima i provjerio je li možda pametnije samo ostaviti motor da radi...
Zamislite hladno zimsko jutro. Vani je deset stupnjeva ispod ništice, stakla automobila prekrivena su ledom, a vi umjesto struganja vjetrobrana jednostavno sjedate u ugodno zagrijan automobil i krećete na posao. Upravo to omogućuje neovisno grijanje, poznato i kao parkirno grijanje ili Webasto. No koliko brzo takvi uređaji zagrijavaju automobil, koliko troše goriva i jesu li doista ekološki prihvatljivi? Njemački autoklub ADAC proveo je zanimljiv test koji je pokazao da neki sustavi izvrsno rade, ali imaju i nedostatke o kojima se rijetko govori.
Od minus 10 do 21 stupanj za samo 12 minuta
ADAC je u testiranju provedenom 2020. godine usporedio tri sustava neovisnog grijanja. U benzinskoj Mazdi CX-3 ispitana su dva Webastova sustava, jedan na benzin i drugi na električnu energiju iz kućne utičnice. Treći automobil bio je dizelski Audi A6 s Eberspächerovim grijanjem na gorivo. Automobili su prvo ohlađeni na minus 10 Celzijevih stupnjeva, a zatim je mjereno vrijeme potrebno za zagrijavanje unutrašnjosti na 21 stupanj.
Rezultati su bili impresivni. Audi je željenu temperaturu postigao za samo 12 minuta, dok je Mazdi s benzinskim grijanjem trebalo 18 minuta. Najveće iznenađenje bilo je električno grijanje. Unatoč tome što koristi priključak na kućnu električnu mrežu od 230 volti, Mazdi je trebalo čak 60 minuta da postigne istu temperaturu. Razlog je ograničena snaga sustava od tri kilovata.
Važna razlika: Grije li se samo kabina ili i motor?
Nisu svi sustavi neovisnog grijanja jednaki. Neki zagrijavaju samo unutrašnjost automobila, dok drugi istodobno podižu temperaturu rashladne tekućine i motora. Audi je koristio sustav koji zagrijava samo putničku kabinu. Zato je tako brzo postigao željenu temperaturu. Mazda je imala sustav povezan s većim rashladnim krugom, koji osim kabine zagrijava i motor.
Takvo rješenje ima važnu prednost. Zagrijani motor nakon pokretanja brže postiže optimalne radne uvjete, što može smanjiti trošenje mehaničkih dijelova i emisije štetnih plinova. No prije naknadne ugradnje treba provjeriti dopušta li proizvođač automobila takvo povezivanje. Neodgovarajući sustav može izazvati pogreške u elektronici motora.
Manje štetnih plinova, ali veća potrošnja goriva
ADAC je otkrio još jednu zanimljivu prednost. Benzinski motor koji je prethodno zagrijan tijekom vožnje ispuštao je približno 50 posto manje ugljikova monoksida i čak 80 posto manje ugljikovodika nego kada je pokrenut potpuno hladan. Čak i kada su uračunate emisije samog grijača, ukupni rezultat kod benzinca ostao je povoljniji za te štetne plinove.
Međutim, neovisno grijanje nije besplatno. Uređaji koji koriste benzin ili dizel troše gorivo iz spremnika automobila, pa je ukupna potrošnja ipak nešto veća nego bez predgrijavanja. Time se povećavaju i emisije CO₂.
Kod modernih dizelaša situacija je drukčija. Budući da njihovi sustavi pročišćavanja ispušnih plinova već vrlo dobro funkcioniraju, prethodno zagrijavanje motora ne donosi jednako smanjenje štetnih emisija.
Veliki nedostatak: Opasne sitne čestice
Najneugodnije otkriće testa odnosi se na emisije čestica. ADAC je utvrdio da grijači na gorivo stvaraju znatne količine sitnih čestica, osobito prilikom uključivanja i isključivanja. Problem je što se na takve uređaje primjenjuju drukčiji propisi nego na automobilske motore. Postoje ograničenja povezana s dimnošću ispušnih plinova, ali ne i usporedivo stroga ograničenja broja emitiranih čestica. Upravo su te emisije jedan od razloga karakterističnog mirisa koji se ponekad osjeti pokraj automobila s uključenim neovisnim grijanjem. Zato ADAC smatra da proizvođači moraju dodatno unaprijediti sustave izgaranja, posebno tijekom pokretanja i gašenja grijača.
Je li bolje jednostavno ostaviti motor da radi?
Neki vozači zimi pokrenu motor i ostave ga desetak minuta raditi kako bi se automobil zagrijao. ADAC je provjerio i tu mogućnost, a rezultat je bio porazan.
Benzinskoj Mazdi trebalo je čak 38 minuta rada motora u mjestu da se unutrašnjost dovoljno zagrije, dok je dizelskom Audiju trebalo 28 minuta.
Pritom je Mazda potrošila približno 0,6 litara, a Audi 0,8 litara goriva, uz znatno više štetnih emisija. Takav način zagrijavanja automobila iznimno je neučinkovit.
Isplati li se ugraditi neovisno grijanje?
Za vozače koji automobil redovito ostavljaju na otvorenom, osobito u hladnijim dijelovima Hrvatske, neovisno grijanje može biti vrlo korisna oprema. Osim udobnosti, važna je i sigurnost jer se odleđuju stakla i poboljšava vidljivost. Ipak, ADAC preporučuje umjerenost. U većini slučajeva dovoljno je oko 15 minuta predgrijavanja, čak i pri vrlo niskim temperaturama.
Treba paziti i na akumulator. Grijanje na gorivo koristi električnu energiju za ventilatore, pumpe i elektroniku, pa ADAC savjetuje da vožnja nakon grijanja traje barem onoliko koliko je trajalo predgrijavanje. U protivnom se akumulator može postupno isprazniti.
Grijače koji sagorijevaju gorivo ne treba koristiti u zatvorenim garažama zbog opasnosti od ispušnih plinova. Električni sustavi s vanjskim napajanjem nemaju taj problem i prikladniji su za vozače koji imaju vlastito parkirno mjesto s utičnicom.
Zaključak je da neovisno grijanje može biti odlična zimska investicija, ali ponajprije zbog udobnosti i sigurnosti, a ne zbog uštede goriva. Najviše će koristi imati oni koji često kreću na put po velikoj hladnoći, dok se za vozače koji prelaze samo nekoliko kilometara svakog jutra njegova ugradnja teže može opravdati.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.