Prijava
Prema Guinnessovoj knjizi rekorda, Panamericana je najdulja cesta na svijetu. Započinje u polarnome krugu na Aljasci, a završava u argentinskoj Ushuai, najjužnijemu naselju na planetu...
Panamericana ili Panamerican Highway službeno je najdulja cesta na svijetu. Spaja kanadski Dawson Creek u polarnome krugu s argentinskim mjestom Ushuaia, neslužbeno najjužnijim naseljenim mjestom na Zemlji. Najkraća udaljenost između ova dva mjestaje 17.848 kilometara, a pribroji li se i nekoliko različitih, neslužbenih puteva Panamericane kroz SAD i Južnu Ameriku cestovna udaljenostdoseže i 30.000 kilometara.
Doduše, cesta je prekinuta u Panami kod mjesta Yaviza i nedostaje oko 160 kilometara te prometnice u Darijenskoj brazdi. Zbog političkih,ekoloških i ekonomskih razloga izvjesno je da spojnice još dugo neće biti, pa se sporni dio prelazi alternativnim pravcem, odnosno jedinom opcijom, trajektom iz Paname do kolumbijskoga grada Turbo, odakle je dalje moguće neprekinutim cestama voziti sve do Ognjene zemlje, krajnjega juga kontinenta.
Iako se naziva Highway, što u prijevodu znači autocesta, većim dijelom je riječ o magistralnim cestama, a ne i autocestama. Ideja o prometnome spajanju dva kontinenta pokrenuta je još 1889. no prvi značajniji koraci napravljeni su 1937. kada su predstavnici južnoameričkih zemalja potpisali sporazum o cestovnome povezivanju. Prva zemlja koja je sagradila dionicu Panamericane bio je Meksiko, a cesta je promovirana i slavnom utrkom Carrera Panamericana, koja se održavala od 1950. do 1954., kada je otkazana iz sigurnosnih razloga.
Cesta je specifična po tome što od početka do kraja prolazi kroz različita klimatska podneblja, te ju nije moguće prijeći bilo kada, već samo kada je na određenome dijelu ceste odgovarajuća sezona. Na Panamericani putnike mogu zateći sva godišnja doba, snježne mećave, suhe pustinje... pa se smatra i izuzetno opasnom. Brojne suknjige i putopisi avanturista koji Panamericanu najčešće opisuju kao opasnu, nekompletnu i izuzetno napornu.
Njezin najljepši dio je uz pacifičku obalu. Prolazi kroz Kanadu, SAD, Meksiko, Gvatemalu, Salvador, Honduras, Nikaragvu, Kostariku, Panamu, Surinam, Gvajanu, Venezuelu, Kolumbiju, Ekvador, Peru, Čile i Argentinu. Po ograncima ceste može se prijeći i Boliviju, Brazil, Paragvaj i Urugvaj. Takva kakva je, cesta je izazov avanturistima, a njih je sve više.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.