Prijava
Poput pijanih milijardera nismo gradili samo autoceste, nego i dvosmjerne, u Europi najbolje tunele kojima zimi dnevno prometuje samo 4400 vozila
Kakav god bio sustav naplate cestarina on naprosto ne može funkcionirati sve dok na cestama nema dovoljno prometa. A, upravo je tako na našoj Dalmatini, barem za zime. Predobra cesta, kvalitetna infrastruktura i jedni od najsigurnijih tunela u Europi (u top 3 posljednjih 10 godina), nažalost, tijekom većega dijela godine zjape prazni. Osim za vikenda te u srpnju i kolovozu autocesta i dvostruke cijevi najdužih i najznačajnijih tunela Mala Kapela i Sveti Rok mrtvi su kapital.
Zdrav razum i jednostavna računica kazuju kako se, upravo zbog toga, za cijenu dvostrukih tunelskih cijevi moglo izgraditi i četrdesetak kilometara neizgrađene dionice te autoceste prema Dubrovniku, a izgradnju drugih cijevi odgoditi do povećanja prometa.
Na putu od Zagreba do Munchena na cestovnome su pravcu tri tunela - Karavanke, Katscherberg i Tauern, ukupno dugačka 20.300 m. Unatoč vinjetama, Austrijanci ih dodatno naplaćuju i to ne jeftino. Cijena u jednome smjeru je 29 € (221 kuna) za osobni auto, a riječ je o tunelima s jednostrukim cijevima, dakle – promet se odvija u oba smjera! Otprilike je ista duljina tunela od Zagreba do Splita. Jesmo li i mi mogli imati sličan sustav naplate i izbjeći dvostruke cijevi u tunelu?
Najduža i zbog krajolika koji presijeca možda i najljepša autocesta u Hrvatskoj je A1. Osim lokalnoga značenja, zbog povezivanja kontinentalnog ili primorskoga dijela zemlje ima i međunarodnu važnost, jer spaja Phyrnski i Jadransko-jonski pravac. No, na putu se ispriječio Velebit te je ta specifična konfiguracija terena zahtijevala je izgradnju mnogo tunela. Od Bosiljeva do Ploča ima ih čak 16, ukupno su dugački 22,2 kilometra. Pribrojimo li druge, odnosno dvostruke tunelske cijevi, dionica ima više od 42 kilometra tunela. Dva se tunela ističu - Mala kapela duga 5800 metara (jedna tunelska cijev puštena u promet 2005. godine) i Sveti Rok dugačak 5760 metara (jedna tunelska cijev puštena u promet 2003.). Druge cijevi u oba tunela puštene su u promet 2009. godine.
Ukupna investicija 2,3 milijarda kuna (bez PDV-a) u dvostruke cijevi tunela Mala kapela i Sveti Rok teško će biti isplativa sadašnjim tempom prometa. Kombinirani sustav vinjeta i tunelarine jedan je od prijedloga novog način naplate, a novac koji bi ostao od izgradnje tunela teoretski bi se mogao iskoristiti za brže napredovanje autoceste prema Dubrovniku ili pak za izgradnju Pelješkog mosta.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.