Prijava
U pedesetak godina crash-test lutke postale su sofisticirani strojevi za mjerenje biomehanike. Lutke koje simuliraju ljude senzorima bilježe različite vrste trauma, nastalih za naleta straga, prevrtanja auta...
Čim je napravljen prvi auto pale su i prve ljudske žrtve. A, u tridesetim godinama prošloga, stoljeća nakon “eksplozije” broja automobila i s porastom brzina koje su postizali, bilo je sve više nastradalih putnika. U tome se razdoblju malo znalo o ljudskome tijelu i biomehanici. Prvi koji su prionuli testiranjima bili su profesori Državnoga fakulteta Wayne u Detroitu. Bizarno je, ali istinito – prve testove provodili su na tijelima preminulih. Unatoč dvojbenoj moralnoj etici takozvani Cadaver Research donio je brojne pozitivne korake u spašavanju života budućih sudionika prometnih nesreća.
S više podataka o ljudskome tijelu i proizvođači su počeli sve više prilagođavati automobile ljudskoj biomehanici. Tijekom povijesti bilo je i bizarnih pokušaja testiranja na životinjama. Svinja je često korištena za simulaciju udara u upravljač jer ima unutarnju strukturu sličnu ljudskoj i može se jednostavno postaviti uspravno, odnosno u sjedeći položaj u vozilu. U autoindustriji je bilo i testiranja s dobrovoljcima koji su za novčanu naknadu sudjelovali u ispitivanjima prometnih nesreća.
Danas se testiranja provode mnogo elegantnije i kvalitetnije uz pomoć sofisticiranih antropomorfnih uređaja. Crash-test lutke simuliraju dimenzije, težinu i artikulacije ljudskoga tijela i udova. Zahvaljujući senzorima lutke mogu bilježiti razne podatke poput sile drobljenja, savijanje, preklapanje ili zakretni moment tijela, te stope usporavanja tijekom sudara. Specijalizirane lutke danas su toliko napredne da se ponašaju poput ljudskoga tijela. O koliko naprednim uređajima je riječ ponajbolje govori to što cijena može biti i veća od 2,5 milijuna kuna.
Postoje različite vrste lutaka, specijalizirane za pojedinu vrstu testiranja. Neke se koriste za testiranje kralježnice, frontalnih udaraca, bočnih udara ili prevrtanja, a nerijetko se proizvode lutke koje su usmjerene prema određenoj dobi, od odraslih muškaraca, do lutaka koje predstavljaju djecu. Danas, kad su sigurnosni standardi viši no ikada prije, nema proizvođača koji se tijekom razvoja auta ne koristi crash-test lutkama.
Među njima Volvo se nametnuo kao lider sigurnosti i oduvijek se hvalio brigom za putnike. Štoviše, švedski su biomehaničari još 1990. razvili lutku sa simulacijom ljudske kralježnice, kakvu danas koriste svi proizvođači za testiranja sigurnosti u svojim autima.
Švedsko-kineska obitelj lutaka koje “rade” u Volvovu sigurnosnome laboratoriju u švedskom Torslandu danas broji više od stotinu raznih lutaka koje su na raspolaganju stručnjacima za biomehaniku i konstruktorima Volvo automobila. Jedinstvena crash-test obitelj broji devetnaest “članova” različitih dobnih skupina,od lutke-trudnice, preko tromjesečne lutke-bebe, pa do lutaka koje simuliraju djecu u različitoj dobi te, naposljetku - odraslih lutaka. - Zahtjevno je razviti lutke za ispitivanje sudara, a za svaku vrstu udaraca treba razviti posebnu lutku sa senzorima, navodi Lotta Jakobsson, inženjerka biomehaničarka u Volvu.
Dalje navodi kako je Volvo jedinstven upravo po tome što razvija veliki broj lutaka i za različita testiranja kako bi se pokrilo različite scenarije sudara, od naleta straga, posebno opasnih bočnih udaraca, do prevrtanja automobila, pa čak i naleta na lutke-pješake. Lutke kao napredni alati za mjerenje razvijaju se od 1960—ih godina, a europski, američki ili individualni dizajn lutaka sve je više standardiziran, posebno za specifične namjene kao što su frontalni, stražnji ili bočni sudari.
Inženjeri iz Volva tvrde kako je većina lutaka projektirana tako da bez “stresa” svaki dan prolazi različite traume, a nakon pet velikih sudara dolaze na “rehabilitaciju”, odnosno rekalibraciju – ponovne postavke senzora i eventualno “krpanje” fizičkih oštećenja. Najstarije lutke u sigurnosnome centru starije su od trideset godina i sudjelovale su u stotinama ozbiljnih sudara. Pravi veterani sudara u Volvu samo potvrđuju svoju otpornost.
Dakako, svaki novi sudar, odnosno novo testiranje zahtijeva dane preciznih priprema. Svaka lutka ima prosječno stotinjak točaka mjerenja, od registracije sila na glavi, vratu, kralježnici, prsima, kukovima i nogama tijekom svake sekvence sudara. Informacije koje lutke i njihovi senzori bilježe pohranjuju se na računalo, nakon čega slijedi detaljna studija utjecaja. Sve to inženjerima omogućava detaljan uvid na to kolike udarce stvarni putnici mogu izdržati u sudarima i na koji način trebaju konstruirati pojedine dijelove automobila ne bi li sile koje djeluju na tijelo bile što bolje i ravnomjernije raspoređene tijekom sudara.
Posebno su dojmljive lutke koje je Volvo razvio za vlastite testove sigurnosti. Lutka-trudnica, lutka koja težinom i dimenzijama predstavlja tromjesečnu bebu ili lutke koje simuliraju djecu u različitim uzrastima samo su neki primjeri skupocjenih i sofisticiranih antropomorfnih uređaja. Osim na lutke, danas se stručnjaci za automobilsku sigurnost sve više oslanjaju i na virtualne lutke za crash-testove, koje postoje u računalnim simulacijama. Na virtualnim lutkama lakše je, brže i jeftinije mijenjati težinu i visinu testiranoga subjekta, te tako u testiranje uključiti još više različitih tipova ljudi, njihove visine i mase.
No i bez obzira na to konvencionalne lutke za testiranje sudara još će dugo obavljati svoje zadatke u sigurnosnim laboratorijima “radeći”rame uz rame ne samo s virtualnim rođacima u računalu nego i s “pravim ljudskim” inženjerima. S obzirom na primjetan napredak u sigurnosti putnika lutke su itekako važan čimbenik u razvoju automobila. Od potpunog neznanja i bizarnih testova s mrtvim tijelima ili testiranja sa životinjama, autoindustrija je u posljednjih pedesetak godina napravila značajan iskorak u povećanju sigurnosti putnika i sudionika u prometu, te smanjenju broja stradalih, unatoč sve gušćemu prometu.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.