Prijava
Iza toga stoji porezni sustav koji je toliko snažno oblikovao tržište da su proizvođači čak razvili i posebne verzije automobila koje drugdje gotovo nemaju smisla
Nedavno smo bili u Turskoj i vozili automobil o kojem ćete uskoro čitati. Uz samu vožnju, gotovo jednako zanimljivo bilo je promatrati što se kreće ulicama Istanbula. Novi Mercedesi, BMW-i i veliki SUV-ovi nisu nikakva rijetkost, ali nakon pogleda na tamošnje cjenike ostali smo zapanjeni. Automobili koji su i u Hrvatskoj skupi u Turskoj mogu koštati dva ili čak tri puta više. A iza toga stoji porezni sustav koji je toliko snažno oblikovao tržište da su proizvođači za Tursku razvili i posebne verzije modela koje drugdje gotovo nemaju smisla.
Porez na porez: Automobil lako postane tri puta skuplji
Ključ svega je ÖTV, posebni porez na potrošnju. Za klasične automobile njegova stopa ovisi prvenstveno o obujmu motora i neoporezivoj cijeni. Nakon posljednjih promjena, automobili do 1400 cm³ ulaze u stope od 70 do 90 posto, oni od 1401 do 1600 cm³ od 75 do 100 posto, dok modeli između 1601 i 2000 cm³ mogu završiti na čak 150 ili 170 posto. Iznad dvije litre slijedi brutalnih 220 posto. Električni automobili imaju povoljniji tretman, s ÖTV-om od 25 do 75 posto, ovisno o snazi i cijeni.
Tu priča tek postaje zanimljiva. Nakon što se na osnovnu cijenu doda ÖTV, na cijeli taj iznos obračunava se još 20 posto PDV-a. Dakle, PDV se plaća i na već obračunati posebni porez. Automobil sa 100-postotnim ÖTV-om tako na kraju košta 2,4 puta više od svoje neoporezive cijene. Kod stope od 170 posto konačna cijena raste na 3,24 puta osnovicu, a kod 220 posto na čak 3,84 puta. Drugim riječima, kod velikog benzinskog motora sami porezi mogu iznositi 284 posto početne cijene automobila.
BMW serije 5: 66.000 eura kod nas, 168.000 u Turskoj
Najbolji primjer je BMW serije 5. U Turskoj BMW 520i stoji 9,29 milijuna lira, odnosno približno 168.000 eura. I to nije europski 520i kakav poznajemo kod nas. Turska verzija ima motor obujma samo 1597 cm³, zbog poreznog sustava i zbog toga ulazi u ÖTV od 100 posto.
Prema službenom hrvatskom cjeniku, 520i s 2,0-litrenim motorom i ukupno 208 KS stoji 65.804 eura. Dakle, turski kupac za slabiju verziju s manjim motorom plaća otprilike dva i pol puta više. Čak i uz agresivnu rujansku kampanju, kada je BMW u Turskoj 520i spuštao na 7,29 milijuna lira, cijena je bila oko 132.000 eura.
Još je brutalniji primjer dizela. BMW 520d xDrive u Turskoj ima 2,0-litreni motor i zbog toga ulazi u 170-postotni ÖTV. Cijena je 11,59 milijuna lira, oko 210.000 eura! U hrvatskom cjeniku isti 520d xDrive stoji oko 72.000 eura. Razlika je gotovo trostruka.
Zato postoje Mercedes E 180 i BMW 520i s malim motorima
Porezni sustav doslovno određuje kakve automobile proizvođači nude. Mercedes u Turskoj prodaje E 180 s 1,5-litrenim motorom od 170 KS. Takva kombinacija u velikoj E-klasi europskom kupcu može zvučati neobično, ali porezno ima savršenog smisla: ÖTV je "samo" 100 posto. E 180 stoji oko 8,6 milijuna lira, odnosno oko 156.000 eura.
Za usporedbu, hrvatski E 200 s 2,0-litrenim motorom i 204 KS prema službenom cjeniku stoji oko 73.400 eura. Još zanimljivija izravna usporedba je E 220 d 4MATIC. U Turskoj košta oko 11,37 milijuna lira, odnosno približno 206.000 eura, a u Hrvatskoj oko 79.800 eura.
Zbog istog razloga postoji i GLC 180 s 1,5-litrenim motorom od 170 KS. Njegova turska cijena je 7,17 milijuna lira, oko 130.000 eura. Jači GLC 300 d s motorom od 1993 cm³ prelazi u stopu od 170 posto i cijena odmah skače na više od devet milijuna lira.
Ni obični automobili nisu jeftini
Porezi ne pogađaju samo premium modele. Toyota Corolla 1.5 sa 125 KS u Turskoj ima redovnu cijenu od 2,55 milijuna lira, približno 46.000 eura, iako se kroz velike akcije nudi i za oko 1,85 milijuna, odnosno 33.500 eura. U Hrvatskoj Corolla Sedan s istim 1,5-litrenim motorom trenutačno se nudi za 21.990 eura. Opreme nisu potpuno jednake, ali razlika dovoljno dobro pokazuje razmjere problema. Paradoks je što se Corolla proizvodi upravo u Turskoj. Lokalna proizvodnja pomaže izbjegavanju uvoznih CARINA, ali ne i ÖTV-a i PDV-a. Zato ni domaća tvornica ne znači nužno jeftin automobil.
Najjeftiniji automobil 24.000 eura
Možda još bolji osjećaj koliko je tursko tržište ekstremno daje pogled na samo dno cjenika. Jedan od najjeftinijih klasičnih novih automobila trenutačno je Dacia Logan s početnom cijenom od 1,328 milijuna lira, odnosno oko 24.000 eura. Dacia Sandero kreće od 1,39 milijuna lira, što je oko 25.000 eura. Za usporedbu, Sandero TCe 100 prema hrvatskom cjeniku stoji 15.800 eura. Drugim riječima, automobil koji u Hrvatskoj predstavlja jedan od najjeftinijih ulazaka u svijet novih automobila u Turskoj je približno 60 posto skuplji.
Još je zanimljiviji Hyundai i20 jer se proizvodi upravo u Turskoj. Tamo trenutačno kreće od 1,555 milijuna lira, odnosno približno 28.200 eura. U Hrvatskoj i20 s 1,0-litrenim turbobenzincem od 90 KS stoji od 19.190 eura. Čak ni lokalna proizvodnja, koja uklanja dio logističkih i uvoznih troškova, ne može poništiti golemo porezno opterećenje.
Tu se zapravo najbolje vidi koliko je pojam „jeftinog automobila” u Turskoj izgubio svoje nekadašnje značenje. U Hrvatskoj se s 20.000 eura još uvijek može kupiti sasvim pristojan novi gradski ili mali obiteljski automobil. U Turskoj za isti iznos nema ničega.
Carine dodatno štite domaću proizvodnju
Turska pritom ima veliku automobilsku industriju pa država porezima i carinama ne pokušava samo prikupiti novac. Ministarstvo trgovine otvoreno navodi zaštitu domaće proizvodnje i zaposlenosti kao razlog dodatnih nameta na uvoz.
Automobili iz EU-a i država s kojima Turska ima sporazum o slobodnoj trgovini uglavnom su izuzeti iz novih dodatnih davanja, no za automobile iz drugih država od kraja 2025. vrijedi dodatno opterećenje. Klasični benzinci, dizelaši i obični hibridi plaćaju dodatnih 25 posto ili najmanje 5300 eura po vozilu, dok se za plug-in hibride i električni modele plaća 30 posto ili minimalno 6200 eura. Cilj je zaštititi domaće tvornice, smanjiti pritisak uvoza i pomoći vanjskotrgovinskoj bilanci.
Turska marka Togg je veliki hit, jasno je zašto
Takav porezni sustav pomogao je stvaranju nove zvijezde na tržištu, marke za koju su u Europi rijetki čuli - turski Togg. Električni automobili imaju povoljniji ÖTV od modela s klasičnim motorima, a domaća proizvodnja dodatno štiti Togg od dijela troškova i uvoznih prepreka koje mogu pogoditi strane proizvođače.
Osnovni električni SUV Togg T10X V1 RWD stoji 1.909.048 lira, odnosno oko 34.600 eura. Verzija s većom baterijom stoji oko 40.200 eura, a bogatije opremljeni V2 Long Range približno 43.700 eura. Iako to nije malo, cijene dobivaju sasvim drugo značenje kada se usporede s konkurencijom. Hyundai Kona Electric u Turskoj kreće od 2,27 milijuna lira, oko 41.100 eura, iako je osjetno manji automobil. Tesla Model Y sa stražnjim pogonom stoji oko 2,475 milijuna lira, odnosno približno 44.800 eura, a gotovo identičnu cijenu ima i mnogo manji Volvo EX30.m)
Postoje i jeftiniji električni automobili, ali uglavnom iz mnogo manjih klasa. Hyundai Inster stoji oko 30.700 eura, Fiat Grande Panda Electric oko 28.000, dok Renault 5 sa 52 kWh baterijom i 410 km dosega koša oko 38.000 eura.
Upravo zato T10X nije jeftin automobil u apsolutnom smislu, ali je u turskim okolnostima vrlo konkurentan. U rujnu 2026. T10X bio je najprodavaniji automobil na cijelom tržištu s 4237 primjeraka, dok je T10F, nešto jeftinija fastback limuzina, završio na četvrtom mjestu s 2455 vozila. U električnom segmentu zauzeli su prva dva mjesta, a Togg je držao čak 44 posto tržišta električnih automobila.
A koliko onda košta pravi superautomobil?
Kod velikih motora turski porezni sustav postaje gotovo nestvaran. Ferrari s V8 ili V12 motorom ulazi u ÖTV od 220 posto, a zatim se na sve dodaje PDV. Orijentacijske turske vrijednosti za 2026. pokazuju Ferrari 296 Speciale oko 70,7 milijuna lira, odnosno približno 1,28 milijuna eura, a Purosangue gotovo 80 milijuna lira, oko 1,45 milijuna eura. Ferrari Amalfi, jedan od "jeftinijih" novih Ferrarija, košta više od 40 milijuna lira, oko 730.000 eura.
Još slikovitiji je Lamborghini Revuelto. Turska cijena za model iz 2026. iznosi čak 100 milijuna lira, što je oko 1,8 milijuna eura! To je cijena još dva superautomobila samo u porezima i davanjima.
Kako onda ljudi uopće kupuju automobile?
Posebno je nevjerojatno koliko se novih automobila u Turskoj prodaje kada se zna da neto minimalna plaća u 2026. iznosi 28.075 lira, odnosno oko 509 eura mjesečno, dok OECD prosječnu godišnju zaradu za 2025. procjenjuje na oko 833.000 lira, odnosno približno 1250 eura mjesečno. Zbog inflacije i kamata ljudi sve manje kupuju aute klasičnim kreditom. Klasični auto-krediti za većinu novih automobila praktički su prestali biti normalna opcija, a kupci se sve više oslanjaju na velike gotovinske uplate, prodaju starog automobila, akcijsko financiranje distributera, leasing te kupnju preko tvrtki i flota.
Unatoč tome, tržište je golemo i raste. U 2025. prodano je rekordnih 1,37 milijuna automobila i lakih gospodarskih vozila, od čega oko 1,1 milijun osobnih automobila. Visoki porezi i skupi krediti nisu zaustavili potražnju. Razlozi su ogromna populacija, potreba za mobilnošću, ali i vrlo star vozni park. Prosječna starost registriranih automobila krajem 2025. bila je čak 14,2 godine.
Tu je i inflacija. Automobil se u Turskoj godinama ne promatra samo kao prijevozno sredstvo nego i kao način čuvanja vrijednosti novca. Reuters je već zabilježio da su kupci, primjerice, masovno uzimali Tesle dijelom upravo kao zaštitu od slabljenja lire, dok se dio stanovništva nakon rasta vrijednosti zlata također prebacivao u automobile i nekretnine.
I onda se pokraj vas parkira Rolls-Royce
Zbog svega toga očekivali smo da ćemo u Istanbulu vidjeti uglavnom starije i jeftinije automobile. Stvarnost je puno neobičnija. Vozni park doista je prosječno star, ali istodobno na cestama ima mnogo potpuno novih automobila svih marki, ali i izuzetno skupih premium automobila. Tijekom nekoliko dana vidjeli smo velik broj novih Mercedesovih E-klasa, BMW-a i skupih SUV-ova, ali i automobile koje ni u puno bogatijim europskim gradovima ne susrećemo svaki dan.
Među njima su bili Rolls-Royce Phantom, Maserati GranTurismo i Aston Martin DB12. Kada se zna da se cijena običnog BMW-a serije 5 može približiti 200.000 eura, a superautomobil bez problema prijeći milijun, prolazak prosječnog premium auta istanbulskim ulicama je jasan signal ogromnog bogatstva vlasnika. Tursko tržište zato je jedan od najzanimljivijih automobilskih paradoksa koje smo vidjeli. Automobili su ekstremno skupi, porezni sustav diktira čak i obujam motora koji proizvođači ugrađuju, krediti su strogo ograničeni, a vozni park star. Ipak, prodaja ruši rekorde, a na ulicama se istodobno može vidjeti sve.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.