Prijava
Zbunjenost stvaraju kamere i drugi uređaji koji se nalaze na nosačima semafora na mnogim zagrebačkim raskrižjima
Strah od kamera koje automatski kažnjavaju prolazak kroz crveno svjetlo čest je među vozačima, osobito nakon situacija u kojima se semafor promijeni u posljednji trenutak. No stvarnost u Hrvatskoj bitno se razlikuje od onoga na što su vozači navikli u nekim drugim europskim državama.
Kako piše 24sata, u Hrvatskoj trenutačno ne postoje fiksne kamere koje automatski snimaju i sankcioniraju prolazak kroz crveno svjetlo. To znači da vozači ne mogu dobiti kaznu temeljem automatizirane snimke, kao što je to slučaj u mnogim zapadnoeuropskim državama.
Potvrdu toga dao je i MUP, koji ističe da takav sustav nadzora u Hrvatskoj nije uveden niti je trenutačno u planu. Prolazak kroz crveno i dalje se sankcionira isključivo ako prekršaj utvrdi policijski službenik na mjestu događaja.
Zbunjenost dodatno stvaraju kamere i drugi uređaji koji se nalaze na nosačima semafora na mnogim zagrebačkim raskrižjima. Na prvi pogled izgledaju poput kamera za nadzor prometa, pa vozači često pretpostave da bilježe prekršaje. No iz Grada Zagreba objašnjavaju da nije riječ o kamerama, nego o senzorima koji služe za detekciju prometa i optimizaciju rada semafora.
Drugim riječima, ti sustavi prate gustoću prometa i prema tome prilagođavaju trajanje zelenog svjetla, ali nemaju nikakvu funkciju kažnjavanja. Iako na pojedinim lokacijama, primjerice u Zagrebu na križanju Slavonske Avenije i Kruga, postoje i kućišta koja podsjećaju na prometne kamere za crveno svjetlo, u njima nikada nisu bile instalirane kamere za sankcioniranje prolaska kroz crveno.
To ne znači da je prekršaj bez posljedica. Kazne su i dalje vrlo visoke. Za prolazak kroz crveno svjetlo predviđene su novčane kazne od 390 do 920 eura. Ako se utvrdi da je vozač svjesno ubrzao kroz crveno ili time ozbiljno ugrozio promet, kazna može narasti i do 2650 eura, uz mogućnost zatvorske kazne do 60 dana. U slučaju ponavljanja prekršaja, vozač može ostati bez vozačke dozvole na razdoblje od najmanje šest mjeseci.
Iako Hrvatska ima razvijenu mrežu policijskih fiksnih kamera, one se u praksi koriste isključivo za kontrolu brzine. Iako dio tih sustava tehnički ima mogućnost bilježenja i drugih prekršaja, poput prolaska kroz crveno svjetlo, vožnje bez pojasa ili mobitela, takva funkcionalnost kod nas nije aktivirana. To znači da, za razliku od nekih drugih europskih država, automatizirano kažnjavanje većine prometnih prekršaja u Hrvatskoj i dalje ne postoji, pa ključnu ulogu u provedbi pravila i dalje imaju policijski službenici na terenu.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.