Prijava
Od 2012. je ponovno aktivirano više od 300 starih oznaka koje do sada nismo viđali na cestama, a Nijemci tu opciju obožavaju
Tijekom turističke sezone hrvatske su ceste pune automobila s njemačkim registracijama. Većina lako prepoznaje B za Berlin, M za München, S za Sttutgart ili HH za Hamburg, no posljednjih godina sve češće možemo vidjeti mnogo neobičnije kombinacije poput ECK, ZIG, HMÜ, OCH, NÖ ili PIR. Nije riječ o nekakvim posebnim ili privremenim registracijama, nego o vrlo popularnom njemačkom fenomenu nazvanom „Heimatkennzeichen”, odnosno lokalnim registracijskim oznakama.
Njemački sustav registracija tradicionalno koristi početna slova koja označavaju grad ili administrativno područje u kojem je vozilo registrirano. Problem je nastao kroz desetljeća teritorijalnih i administrativnih reformi. Mnogi manji gradovi i nekadašnji okruzi pripojeni su većim jedinicama, pa su njihove stare registarske oznake nestale iz uporabe.
No Nijemcima su očito nedostajale. Od 1. studenoga 2012. dopušteno je ponovno uvođenje starih oznaka, pa stanovnik određenog područja može umjesto novije regionalne oznake odabrati onu koja je nekada pripadala njegovu gradu ili kraju. Od tada je ponovno aktivirano više od 300 starih oznaka, a aktualno istraživanje Sveučilišta primijenjenih znanosti Heilbronn govori o čak 336 takvih oznaka.
I pokazalo se da Nijemci obožavaju tu mogućnost. Više od sedam milijuna automobila, motocikala i prikolica danas nosi neku od ponovno uvedenih lokalnih oznaka. To je vrlo velik broj ako se uzme u obzir da je u Njemačkoj registrirano oko 59 milijuna vozila. Najpopularnija je oznaka MO za grad Moers, koja je izdana više od 128.000 puta.
Razlog uglavnom nema veze s praktičnošću. Riječ je o lokalnom ponosu. Vozači žele pokazati pripadnost svojem gradu ili kraju, posebno kada je njegov identitet nakon administrativnog spajanja završio pod imenom mnogo većeg okruga. Registracijska oznaka tako postaje svojevrsna mala zastava rodnog grada.
A uskoro bi ih moglo biti još više. Njemački Bundesrat podržao je prijedlog prema kojem bi vlastitu registarsku oznaku ubuduće mogli dobiti i gradovi s najmanje 20.000 stanovnika, bez potrebe da imaju vlastiti registracijski okrug. Time bi se potencijalno otvorila vrata za još nekoliko stotina novih kombinacija, iako savezna vlada tu promjenu još mora provesti.
Zato, ako ovog ljeta na hrvatskoj autocesti ugledate Nijemca s registracijom za koju nikada niste čuli, nije riječ o novom njemačkom gradu ili nekoj posebnoj kategoriji vozila. Vrlo je moguće da samo gledate automobil čiji je vlasnik toliko ponosan na svoj rodni kraj da je odlučio njegovo ime vratiti i na registarske pločice.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.