Prijava
Najjeftiniji način da se izbjegne problem s praznim spremnikom i skupim posljedicama i dalje je vrlo jednostavan, natočiti gorivo na vrijeme, dok automobil još uvijek vozi vlastitim pogonom
Lampica rezerve jedno je od onih upozorenja koje gotovo svaki vozač barem povremeno ignorira. Automobil i dalje vozi normalno, putno računalo često pokazuje još nekoliko desetaka kilometara dosega, a benzinska postaja je "negdje usput". No koliko se zapravo može voziti nakon što se upali rezerva? Odgovor ovisi o automobilu, veličini spremnika, potrošnji i načinu vožnje, ali u većini slučajeva riječ je o znatno većoj udaljenosti nego što mnogi očekuju.
U spremniku obično ostaje pet do deset litara
Kod većine automobila lampica rezerve pali se kada u spremniku ostane približno pet do deset litara goriva, odnosno otprilike 10 do 15 posto ukupnog kapaciteta. Automobil koji troši 6 l/100 km s preostalih šest litara teoretski može prijeći oko 100 kilometara. Ako troši 10 l/100 km, ista količina dovoljna je za približno 60 kilometara.
U praksi je pametnije računati konzervativnije. Kod mnogih automobila nakon paljenja lampice može se očekivati između 50 i 80 kilometara normalne vožnje, dok neki modeli mogu prijeći i više od 100 kilometara. Kod automobila s manjim spremnikom i većom potrošnjom sigurna udaljenost može biti samo 30 do 50 kilometara.
Problem je što ne postoji univerzalno pravilo. Proizvođači sami određuju kada će se upozorenje uključiti, a čak i dva automobila sa spremnicima slične veličine mogu imati potpuno različitu rezervu.
Broj na zaslonu nije jamstvo
Moderni automobili uglavnom prikazuju procijenjeni preostali doseg. Primjerice, nakon paljenja rezerve računalo može pokazivati još 70 kilometara. To, međutim, nije izmjerena količina goriva pretvorena u kilometre, nego procjena temeljena uglavnom na nedavnoj potrošnji.
Ako se nakon mirne vožnje otvorenom cestom uđe u gradsku gužvu, započne uspon ili poveća brzina na autocesti, stvarni doseg može pasti mnogo brže nego što je vozač očekivao. Hladno vrijeme, jak vjetar, teret i vožnja uzbrdo također povećavaju potrošnju. Zbog toga se posljednjih 20 ili 30 kilometara prikazanog dosega ne bi trebalo shvaćati kao rezervu koju se može bezbrižno iskoristiti do kraja.
Što kada računalo pokaže nula kilometara?
Ni nula na zaslonu obično ne znači da je spremnik u tom trenutku potpuno prazan. Proizvođači ostavljaju određenu sigurnosnu marginu upravo kako automobil ne bi ostao bez goriva čim broj dosegne nulu.
Kolika je ta margina ponovno ovisi o modelu. Automobil nakon prikazanih nula kilometara može prijeći još nekoliko kilometara, a ponekad i nekoliko desetaka kilometara, ali oslanjanje na to vrlo je loša navika. Nagib ceste ili snažnije ubrzanje mogu pomaknuti malu preostalu količinu goriva tako da pumpa nakratko ostane bez njega i motor se ugasi mnogo ranije nego što bi matematički izračun sugerirao.
Stalna vožnja na rezervi nije dobra ideja
Povremeno paljenje lampice neće naštetiti automobilu, ali dugotrajna i redovita voženja sa gotovo praznim spremnikom nije preporučljiva. Kod većine modernih automobila električna pumpa za gorivo nalazi se u spremniku, a gorivo joj pomaže pri hlađenju. Vrlo niska razina goriva može povećati njezino zagrijavanje, osobito tijekom dugotrajne vožnje.
Često se može čuti i tvrdnja da će automobil s dna spremnika povući "svu prljavštinu". To nije sasvim precizno jer pumpa i inače uzima gorivo s vrlo niske točke spremnika, a sustav ima filtar. Veći je problem ostati potpuno bez goriva.
To posebno vrijedi za dizelske automobile. Ako dizelski sustav povuče zrak, nakon dolijevanja goriva pokretanje može biti mnogo kompliciranije nego kod benzinca, a kod nekih vozila potrebno je odzračivanje sustava.
Na koliko onda stvarno računati?
Najjednostavnije pravilo je: nakon paljenja rezerve treba računati da postoji otprilike 50 kilometara potpuno sigurnog dosega, osim ako se za konkretni model pouzdano zna drukčije. To ne znači da će automobil stati nakon 51 kilometra, nego da je to razumna granica nakon koje rizik nepotrebno raste.
Ako se lampica upali na autocesti, također nema smisla panično stati na prvoj postaji ako je sljedeća udaljena nekoliko desetaka kilometara. Ali jednako tako nema smisla voziti još 100 kilometara samo zato što je automobil to jednom uspio.
Rezerva je zamišljena kao upozorenje da treba potražiti benzinsku postaju, a ne kao dodatni dio spremnika koji treba redovito trošiti do posljednje kapi. Najjeftiniji način da se izbjegne problem s praznim spremnikom i skupim posljedicama i dalje je vrlo jednostavan, natočiti gorivo na vrijeme, dok automobil još uvijek vozi vlastitim pogonom.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.