Prijava
Zagovornici zagrijavanja najčešće se pozivaju na udobnost, nitko ne voli sjesti u auto koji je hladan kao zamrzivač. No zagrijavanje ima smisla samo onoliko koliko je potrebno da se odlede stakla i osigura vidljivost
Zimska jutra nisu nimalo ugodna za vozače. Prozori su zaleđeni, sjedala hladna, a motor "zvuči kao da ga je netko probudio usred noći". Zato mnogi vozači posegnu za rutinskim rješenjem: upaliti auto nekoliko minuta ranije, pustiti da se malo zagrije i tek onda krenuti. No koliko zapravo stoji ta navika i donosi li išta korisno?
Većina modernih motora više se ne ponaša kao oni iz osamdesetih, kada je malo praznog hoda bilo gotovo nužno da se ulje zagrije do radne temperature. Današnji benzinski i dizelski agregati konstruirani su tako da najbrže i najučinkovitije postižu optimalne uvjete upravo u vožnji, pri blagom opterećenju. Drugim riječima, ono klasično brujanje na mjestu nekoliko minuta prije starta više ne služi motoru, a usput i malo prazni novčanik.
Koliko to košta. Računica je jednostavna. Prosječan automobil u praznom hodu troši između 0,7 i 1,2 litre goriva na sat, ovisno o motoru, temperaturi i uključenim potrošačima poput klime i grijača stakla, sjedala i volana. U praksi to znači da svako jutarnje zagrijavanje u trajanju od 10 minuta potroši od 0,1 do 0,2 litre goriva. Tijekom četiri hladna mjeseca ta navika može potrošiti i više od 20 litara goriva. Uz današnje cijene goriva to je manje od 30 eura. Nije mnogo, ali to je novac koji doslovno isparava iz auspuha.
Ipak, nepotreban trošak za gorivo samo dio priče. Paradoksalno, dugotrajno zagrijavanje motora na mjestu zapravo povećava njegovo habanje. Pri hladnom startu ulje je gusto i sporo cirkulira, a motor u praznom hodu sporo postiže temperaturu na kojoj ulje najbolje štiti vitalne komponente. Vožnja niskim opterećenjem zagrijava motor osjetno brže, smanjujući vrijeme provedeno u onoj najnepovoljnijoj "hladnoj zoni".
Tu je i pitanje okoliša. Pet minuta rada u mjestu stvara znatno veće emisije nego ista kilometraža lagane vožnje, jednostavno zato što motor izvan optimuma sagorijeva gorivo manje učinkovito te iz ispuha izlazi mnogo više štetnih čestica i plinova. U nekim državama čak postoji zabrana nepotrebnog rada u mjestu duljeg od jedne minute, upravo zbog nepotrebnog zagađenja.
Zagovornici zagrijavanja najčešće se pozivaju na udobnost, nitko ne voli sjesti u auto koji je hladan kao zamrzivač. No zagrijavanje ima smisla samo onoliko koliko je potrebno da se odlede stakla, aktivira ventilacija i osigura vidljivost. Sve više od toga je luksuz koji ne koristi ni motoru, ni okolišu, ni kućnom budžetu. Najpametnije je krenuti čim se auto stabilizira nakon paljenja, voziti umjereno i pustiti da se motor zagrije onako kako je i zamišljeno - u vožnji, a ne na praznom hodu.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.