Ozbiljan problem: Zašto i kako kratke vožnje zapravo uništavaju dizelski motor?

Dizelski automobili desetljećima su bili omiljeni izbor hrvatskih vozača zbog male potrošnje i dugovječnosti motora. Međutim, mnogi ih koriste gotovo isključivo za kratke gradske relacije, od kuće do posla, trgovine ili škole. Upravo takva vožnja može biti jedan od najgorih scenarija za moderni dizelski motor koji se svojim sustavom obrade ispušnih plinova znatno razlikuje od nekadašnjih strojeva. No znači li to da nekoliko kilometara dnevno zaista može uništiti automobil i koliko su kratke vožnje zapravo štetne?

Prvo treba razjasniti jednu važnu stvar. Povremena vožnja od dva ili tri kilometra neće uništiti motor. Problem nastaje kada takve relacije postanu pravilo, a automobil tjednima ili mjesecima gotovo nikada ne postigne punu radnu temperaturu. Posebno je nepovoljna zima, kada se dizelski motori zbog svoje visoke učinkovitosti zagrijavaju sporije nego benzinski.

Najveći problem modernih dizelaša je filtar čestica, poznat kao DPF. Njegova je zadaća zadržavati čađu iz ispušnih plinova, koja se zatim povremeno spaljuje tijekom postupka regeneracije. Da bi se to dogodilo, temperatura u filtru mora dosegnuti približno 550 do 600 stupnjeva Celzijevih. Na duljim vožnjama sustav uglavnom bez poteškoća obavlja taj posao. Međutim, tijekom vožnje od nekoliko kilometara motor i ispušni sustav često se ne uspiju dovoljno zagrijati. Elektronika može pokrenuti aktivnu regeneraciju dodatnim ubrizgavanjem goriva, ali ako vozač ubrzo ugasi motor, postupak se prekida. Kada se to stalno ponavlja, u filtru se postupno nakuplja sve više čađe.

foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL DPF filter

Posljedice mogu biti ozbiljne. Najprije se pojavljuje upozorenje na instrumentnoj ploči, zatim automobil može izgubiti snagu, a u najgorem slučaju potrebna je zamjena DPF-a. Novi filtar s ugradnjom može stajati između 1000 i 3000 eura, ovisno o modelu.

Manje poznat, ali potencijalno još ozbiljniji problem jest razrjeđivanje motornog ulja dizelskim gorivom. Tijekom aktivne regeneracije dio dodatno ubrizganog goriva kod određenih motora može završiti u ulju. Naime, tijekom regeneracije DPF-a motor dodatno ubrizgava gorivo kako bi povisio temperaturu ispušnih plinova i spalio nakupljenu čađu. Dio tog goriva može se zadržati na stijenkama cilindara, proći pokraj klipnih prstenova i završiti u karteru, gdje se miješa s motornim uljem i smanjuje njegovu sposobnost podmazivanja. Ako se regeneracije stalno prekidaju, količina goriva u ulju može rasti, a njegova sposobnost podmazivanja slabjeti. Zanimljivo, jedan od znakova problema može biti povećanje razine ulja, a ne njezino smanjivanje.

foto: Canva

Kratke vožnje također znače da motor velik dio vremena radi hladan. Ulje još nije postiglo optimalnu temperaturu, a u njemu se mogu zadržavati vlaga i ostaci goriva. To ubrzava njegovo starenje i povećava trošenje mehaničkih dijelova. Dodatno se mogu stvarati naslage čađe u sustavu povrata ispušnih plinova, odnosno EGR-u, i usisnom sustavu. Ni turbopunjač nije potpuno pošteđen. Njegova dugovječnost snažno ovisi o kvalitetnom podmazivanju, a hladno ili gorivom razrijeđeno ulje ne pruža optimalnu zaštitu. 

Postoji li granica ispod koje dizelaš trpi štetu? Ne postoji univerzalan broj kilometara. Vožnje kraće od pet kilometara, posebno zimi, izrazito su nepovoljne, ali ni deset kilometara gradske vožnje ne mora biti dovoljno da se svi sustavi potpuno zagriju. Važniji su trajanje vožnje, opterećenje motora i učestalost duljih putovanja.

Za vozače koji već imaju dizelski automobil rješenje je relativno jednostavno. Korisno je redovito, barem jednom tjedno, odvoziti barem 20 do 30 minuta otvorenom cestom ili autocestom, uz ujednačenu brzinu i umjereno opterećenje motora. Nije potrebno voziti velikom brzinom niti forsirati visoke okretaje. Ako se upali lampica DPF-a, treba slijediti točne upute proizvođača, a ne pokušavati problem riješiti agresivnom vožnjom.

Važno je i redovito kontrolirati razinu ulja te poštovati servisne intervale, odnosno skratiti ih ako proizvođač to predviđa za teške uvjete uporabe. Dugotrajno zagrijavanje motora u praznom hodu nije rješenje jer se motor tako zagrijava znatno sporije nego tijekom normalne vožnje.

Zaključak je da kratke vožnje ne uništavaju dizelski motor preko noći, ali mogu ubrzati njegovo trošenje i uzrokovati skupe kvarove već pri relativno maloj kilometraži. Zato automobil koji je prešao 50.000 kilometara gotovo isključivo po gradu ne mora biti u boljem mehaničkom stanju od primjerka sa 150.000 kilometara voženih uglavnom na otvorenoj cesti I autocesti. Za one koji svakodnevno voze samo nekoliko kilometara, benzinac, hibrid ili električni automobil u pravilu su mnogo prikladniji izbor.