Među vozačima već desetljećima postoji poznata teorija. Prema njoj, automobil koji se uglavnom koristi za kratke gradske vožnje povremeno treba dobro "propuhati" visokim okretajima kako bi se uklonile naslage
Za ljubitelje sportske vožnje malo je stvari uzbudljivije od zvuka motora koji se približava crvenom području brojača okretaja. No mnogi vozači pritom osjećaju i određenu nelagodu. Što se zapravo događa unutar motora kada ga vrtimo do krajnjih granica? Hoće li takva vožnja skratiti njegov životni vijek ili je povremeno korištenje svih raspoloživih okretaja potpuno bezopasno? Odgovor ovisi o nekoliko važnih čimbenika, a najvažniji su temperatura motora, njegovo mehaničko stanje i trajanje opterećenja.
Što se događa kada kazaljka uđe u crveno?
Crveno područje brojača okretaja označava granicu iznad koje motor nije predviđen za normalan rad. Pri vrlo visokim okretajima klipovi, klipnjače, ventili i drugi pokretni dijelovi izloženi su golemim silama. Rastu trenje, temperatura i mehanička opterećenja, a posebno su osjetljivi ležajevi radilice i razvodni mehanizam. Ako motor prekorači dopuštene okretaje, može doći do takozvanog plutanja ventila, kada opruge više ne uspijevaju dovoljno brzo zatvarati ventile. U najgorem slučaju ventili mogu udariti u klipove i izazvati katastrofalno oštećenje motora.
Srećom, moderni automobili imaju elektroničke limitatore koji prekidaju dovod goriva ili paljenje prije opasnog prekoračenja okretaja. Međutim, ni oni nisu svemoćni. Ako vozač s ručnim mjenjačem pri velikoj brzini slučajno ubaci u prenizak stupanj prijenosa, kotači mogu mehanički zavrtjeti motor iznad dopuštene granice. Elektronika to ne može spriječiti.
Najveća pogreška je forsiranje hladnog motora
Povremeno približavanje crvenom području u pravilu neće naštetiti ispravnom, potpuno zagrijanom motoru. No ista stvar može biti znatno opasnija dok je motor hladan.
Motorno ulje mora postići odgovarajuću radnu temperaturu kako bi podmazivanje pri visokim opterećenjima bilo optimalno. Pritom se ulje zagrijava sporije od rashladne tekućine, katkad mu treba gotovo dvostruko više vremena. To znači da kazaljka temperature rashladne tekućine već može pokazivati normalnih 90 stupnjeva, dok je ulje još uvijek prehladno za maksimalna opterećenja.
Čak i kada je motor zagrijan, ne treba pretjerivati. Dugotrajna vožnja blizu najvećih dopuštenih okretaja povećava trošenje i toplinsko opterećenje. Međutim, nekoliko kratkih ubrzanja do crvenog područja neće uništiti motor koji je ispravan i redovito održavan.
Može li visoka brzina okretaja zapravo očistiti motor?
Među vozačima već desetljećima postoji poznata teorija. Prema njoj, automobil koji se uglavnom koristi za kratke gradske vožnje povremeno treba dobro "propuhati" visokim okretajima kako bi se uklonile naslage čađe i ugljika. Američki inženjer Jason Fenske, autor popularnog kanala Engineering Explained, proučio je znanstvena istraživanja o toj temi. Zaključak je da visoke temperature doista mogu uklanjati određene naslage, ali problem je postići potrebne uvjete.
Za učinkovito izgaranje naslaga potrebne su temperature od približno 325 stupnjeva. Takve temperature pojedini dijelovi motora mogu dosegnuti pri dugotrajnom velikom opterećenju, ali usisni ventili uglavnom ostaju hladniji. Kod modernih benzinskih motora s izravnim ubrizgavanjem problem je još izraženiji. Budući da gorivo ne prolazi preko usisnih ventila i ne ispire ih, ondje se mogu nakupljati naslage koje neće nestati samo zato što smo motor nekoliko puta zavrtjeli do kraja. U nekim uvjetima agresivna vožnja može čak povećati stvaranje naslaga.
Dakle, treba li izbjegavati crveno područje?
Nema razloga za strah od povremenog korištenja visokih okretaja ako je motor dobro zagrijan, tehnički ispravan i ima odgovarajuću količinu kvalitetnog ulja. Proizvođači motore konstruiraju tako da mogu podnijeti predviđeni raspon okretaja. Ipak, stalno forsiranje do limitatora nije korisno, a visoki okretaji nisu zamjena za redovito održavanje ili profesionalno čišćenje motora. Najvažnije je razlikovati kratkotrajno korištenje punih performansi od dugotrajnog mehaničkog zlostavljanja. Prvo je za zdrav motor uglavnom bezopasno, dok drugo može završiti skupim popravkom.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.