Prijava
U 2014. je u Hrvatskoj poginulo na cestama 73 posto manje ljudi nego 1990. i 16,6 posto manje nego 2013.
Na HR prometnicama u prva je četiri mjeseca ove godine u 8887 nesreća život izgubilo 70 ljudi. I 20 posto manje od rekordno dobre prošle godine kada je u 365 dana na prometnicama život izgubilo 308 sudionika u prometu. Do travnja ove godine poginulo je 37 vozača, 16 putnika među kojima je dvoje djece, te 16 odraslih pješaka i jedno dijete. Teško ili teže ozlijeđeno je 640, a lakše 3038 osoba. U prvoj skupini je 25, u drugoj 199 djece. Istina, petero je manje poginulih nego lani u istome razdoblju i bit ćemo zadovoljni što je nastavljen taj dugogodišnji niz smanjenja broja žrtava u prometu. Sjetimo se kako je još 1990. na našim cestama bilo 1360, a 2014. "samo" 308 poginulih. Usprkos rekordnom prometu broj nesreća, poginulih, ozlijeđenih, materijalnih šteta bitno je niži nego protekle godine. Brojke su to koje govore o rapidnom smanjenju stradalih iz godine u godinu na našim prometnicama. Ove brojke su tim bolje kad se zna koliko
Pokazatelji iz 2014. govore o novom padu kako smrtno stradalih tako i prometnih nezgoda,. U posljednjih sedam godina (2008. – 2014.) dogodilo se gotovo 300.000 prometnih nesreća. Nastradalo je približno 120.000 sudionika – smrtno njih 3125, a s teškim ozljedama 23.083. Broj poginulih svake je godine zamjetno sve manji: 2008. smrtno su stradale 664 osobe, godinu kasnije 548, njih 426 u 2010., pa 418 naredne godine te 2012. 393 i 2013. godine najmanje – 369 osoba. U prošloj godini na prometnicama je ostavilo živote najmanje ljudi do sada – njih 308. Broj smrtno stradalih u 2014. je 16,6 posto manji nego u 2013., a 73% manji u odnosu na 1990. Tada je na našim cestama poginulo 1360 i ozlijeđeno 19.790 sudionika u prometu. U razdoblju neovisnosti, od 1991. do danas u prometu je u Hrvatskoj smrtno stradalo više od 16.900 ljudi. Toliko stanovnika imaju Rovinj, Makarska ili grad Dugo Selo, naprimjer. Rekordne su u Hrvatskoj 1979. godina s 1605 i 1980. godina s 1603. poginule osobe u prometu. Prošlogodišnje brojke iz te perspektive izgledaju odlično, no na hrvatskim se cestama još uvijek gine i dvostruko više per capita nego u, recimo, Švedskoj, Nizozemskoj, V. Britaniji…
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.