Znate li da vas mogu kazniti zbog premale brzine? Evo koliko sporo smijete voziti

Većina vozača vrlo dobro zna koja su opća ograničenja brzine na hrvatskim prometnicama i svjesna je visokih kazni koje prijete za njihovo nepoštivanje. Ipak, puno je manje poznata činjenica da vas policija može kazniti i ako vozite presporo. Zakon o sigurnosti prometa na cestama definira situacije u kojima vožnja ispod ograničenja postaje prekršaj koji može ugroziti sigurnost i ometati normalan tok prometa.

Iako se instinktivno čini da je sporija vožnja uvijek sigurnija, u praksi to nije uvijek tako. Značajna razlika u brzini između pojedinih vozila jedan je od čestih uzroka opasnih situacija, poput naglih kočenja, rizičnih pretjecanja i stvaranja nervoze kod ostalih sudionika u prometu. Stoga je važno znati ne samo koja je najveća, već i koja je primjerena, odnosno najmanja dopuštena brzina u određenim uvjetima.

Prvo, ponovimo gradivo: Koja su ograničenja brzine?

Prije nego što se posvetimo kaznama za presporu vožnju, korisno je podsjetiti se na osnovna ograničenja brzine u Hrvatskoj. Ako prometnim znakom nije drukčije određeno, opća ograničenja za osobne automobile su sljedeća: 50 kilometara na sat u naseljenim mjestima, 90 kilometara na sat izvan naselja, 110 kilometara na sat na brzim cestama i cestama namijenjenim isključivo za promet motornih vozila te 130 kilometara na sat na autocestama. Treba imati na umu i da postoji tolerancija, odnosno sigurnosna razlika pri mjerenju. Ona iznosi deset kilometara na sat za brzine do sto kilometara na sat, a deset posto za brzine iznad toga.

foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Kazne za prekoračenje brzine mogu biti iznimno visoke. U naseljenom mjestu, za prekoračenje do deset kilometara na sat kazna je trideset eura, no za vožnju više od pedeset kilometara na sat bržu od dopuštene, kazna se penje na iznos od 1.320 do 2.650 eura, a može biti izrečena i zatvorska kazna do šezdeset dana.

Kad prespora vožnja postaje prekršaj?

Zakon o sigurnosti prometa na cestama vrlo je jasan po pitanju spore vožnje. U članku 51. navodi se da vozač ne smije bez opravdanih razloga voziti tako sporo da bitno usporava prometni tok ili ugrožava druge sudionike u prometu. Naravno, postoje opravdani razlozi zbog kojih je sporija vožnja nužna, poput loših vremenskih uvjeta, poledice, guste magle, oštećenja na kolniku ili jednostavno prometne gužve. Međutim, ako takvih razloga nema, a vaša vožnja stvara probleme vi ste u prekršaju. Ipak, kazna za ovaj prekršaj nije specificirana pa će se većina vozača izvući samo s usmenim upozorenjem, osim ako zbog premale brzine ne izazovu nesreću. Ipak, postoje primjeri koji mogu isprazniti vaš novčanik. 

foto: Canva

Kazna za stvaranje kolone

Jedna od najčešćih situacija koje zakon prepoznaje jest ona u kojoj se iza vozila koje se kreće znatno sporije od dopuštenog stvori kolona vozila koja ga ne mogu sigurno preteći. To se često događa na otvorenim cestama s jednom prometnom trakom za promet u jednom smijeru. U tom slučaju, zakon nalaže da se vozač sporijeg vozila mora skloniti iz prometa na prvom pogodnom mjestu, poput ugibališta ili proširenja, te propustiti kolonu iza sebe. Za nepoštivanje ovog pravila propisana je ozbiljna novčana kazna koja iznosi 130 eura.

Obavezna "sva četiri" za vožnju puževim korakom

Postoji još jedno specifično pravilo vezano uz izrazito sporu vožnju, a koje mnogi vozači ne znaju ili zaboravljaju primijeniti. Ako se iz bilo kojeg razloga krećete brzinom koja je manja od polovice najveće dopuštene brzine na toj dionici ceste, obavezni ste uključiti sve pokazivače smjera, odnosno popularna "sva četiri žmigavca". Time jasno upozoravate druge vozače koji vam se približavaju da se krećete neuobičajeno sporo i da moraju prilagoditi svoju brzinu. Vozač koji to propusti učiniti riskira novčanu kaznu u iznosu od 30 eura. Također, važno je napomenuti da se na autocestu i cestu namijenjenu za promet isključivo motornih vozila tehnički ne smiju uključivati vozila koja konstrukcijski ne mogu razviti brzinu od najmanje 60 km/h.