Prijava
S proljećem se u prometu povećava broj sudionika na dvama kotačima, najugroženije skupine na prometnicama. Povećanom koncentracijom i s malo više opreza u vožnji možemo spriječiti ionako prevelik broj nesreća u kojima oni sudjeluju. Najčešće jer im je oduzeta prednost.
Rutina i automatizam
Moderna vremena i ubrzani životni tempo uvlače nas u žrvanj rutine i ostaje nam vrlo malo prostora za fokusiranje baš na sve što se događa oko nas i sve što radimo, osobito u prometu. Zato svakodnevno svjedočimo lošim vozačkim navikama, nekulturi u prometu, kršenju i svjesnom zanemarivanju naočigled bezazlenih prometnih pravila, propisa, pa čak i prometne signalizacije. Većina vozača fokusirana je samo na sebe i svoju misiju što kraćega putovanja od točke A do točke B pa zanemaruju druge sudionike u prometu. Što nesvjesno, što namjerno, što iz neznanja ili pak zbog prevelike ležernosti ili čiste obijesti.
Motociklisti
Najugroženija skupina na prometnicama su vozači na dvama kotačima, a statistički najčešće sudjeluju u nesrećama kada im je oduzeta prednost. Unatoč predrasudama ili drugačijim percepcijama, ranije navedena činjenica govori sve. Motociklistima se oduzima prednost. Zašto je to tako? Najčešća situacija je ona kada vozač automobila skreće ulijevo. Tu su pak moguća dva scenarija nesreće. Prvi je kada motocikl dolazi u susret, vozač automobila krivo procijeni njegovu brzinu, pa odluči skrenuti misleći kako će ipak stići. To je već u startu kockanje i igra na sreću, a tome u prometu nema mjesta. Druga je situacija kada motociklist obilazi ili pretiče automobil, a vozač ne samo što ne uključi pokazivač smjera, nego skrene brže-bolje bez provjere mrtvoga kuta. U obje situacije uvijek se nakon nesreće povlače ista pitanja i pokreću rasprave na temu brzine motociklista. Svi u startu, bez uvida u činjenice, tvrde kako motoristi 'divljaju' i brzo voze pa su si sami krivi. Na početku je sve rečeno: oduzimanje prednosti. Sve ostale rasprave samo su pokušaji izbjegavanja vlastite odgovornosti i opravdavanje nesavjesne i traljave vožnje. Jasno je da uvijek postoje iznimke, no ovdje smo se osvrnuli na statistiku i činjenice.
Tko je dobar vozač?
Iako gotovo svi vozači sami sebe smatraju dobrima i uzornima, pa čak i natprosječno dobrima, što su pokazale i razne ankete, situacija u stvarnosti je potpuno drugačija. Biti dobar vozač ne znači samo biti dobar u tehničkom smislu upravljanja, znati glatko i precizno mijenjati brzine, bočno se parkirati otprve i slično. Svatko tko sjeda za upravljač bilo kakvoga vozila prije svega mora biti usredotočen na vožnju, pratiti promet oko sebe, biti sposoban predvidjeti neke specifične situacije, odnosno reakcije ili pak izostanak reakcije drugoga vozača. Tako će u kritičnim situacijama moći izbjeći eventualnu prometnu nezgodu. Drugim riječima, dobar vozač fokusiran je na vožnju, svjestan je mogućih situacija koje se u nekome trenutku na nekim dijelovima prometnica mogu dogoditi te ima intuiciju i 'šesto čulo' za moguće pogreške drugih sudionika u prometu.
Ego ostavite izvan automobila
Vrlo učestali faktor koji loše utječe na vožnju, a izražen je u mnogih vozača na našim prometnicama, je - ego. Prisutan je u svim kategorijama vozača - mladih, starih, muških, ženskih, prosječnih, loših...Vrlo često je direktno povezan i s vrstom automobila, odnosno poimanjem vlastitog prijevoznog sredstva koje percipira kao statusni simbol ili pak nešto više od samog automobila te ostale sudionike u prometu smatra manje vrijednima. Vožnja pod utjecajem ega manifestira se u mnogim situacijama, a osobito kada bi vas takav vozač trebao propustiti ispred sebe. Bila riječ o preticanju, prestrojavanju, uključivanju u promet i slično, svaki pokušaj ustupanja ili suradnje u prometu on doživljava kao napad na vlastiti ego.
Isključiti mobitele, uključiti mozak
Jasno je kako vožnja, osobito u vrijeme jutarnjih i poslijepodnevnih gužvi, zna biti monotona i dosadna, pa koncentracija i zanimanje vozača za svijet izvan vlastitog automobila drastično padaju. Većina tada poseže za mobitelima kako bi si donekle skratili to vrijeme putovanja, pa im pogled i misli putuju društvenim mrežama, što je opasnije od telefoniranja. Upotreba mobitela za vožnje stoga je s razlogom zabranjena. Vozači moraju biti svjesni drastičnih posljedica koje proizlaze iz vožnje na koju nisu potpuno usredotočeni, a ne samo na eventualne novčane kazne koje ih mogu zadesiti. Svijest, kultura i navike u prometu, faktori su na kojima se treba poraditi individualno, ne bi li tako postali boljim i savjesnim vozačima pa na minimum sveli sve moguće opasnosti od mogućih nezgoda.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Autostart.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Autostart.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
ines72
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.