Velik broj modernih benzinskih motora vjerojatno bi mogao koristiti E20 bez preinaka, no kod starijih automobila veći udio etanola može biti problematičan
Na europskim benzinskim postajama u budućnosti bi se mogla pojaviti nova vrsta benzina, E20, koja sadrži do 20 posto bioetanola. Trojica njemačkih zastupnika CDU-a u Europskom parlamentu traže od Europske komisije da ubrza promjenu propisa i omogući njegovu prodaju. Njihov je argument jednostavan - više bioetanola značilo bi manju ovisnost o uvoznoj nafti, a potencijalno i nižu cijenu goriva.
Danas je u širokoj upotrebi u Europskoj Uniji E10, benzin koji može sadržavati do deset posto etanola. Upravo je deset posto trenutačna granica europskog standarda za klasični benzin, pa bi za E20 trebalo izmijeniti odgovarajuće propise. Zastupnici Jens Gieseke, Peter Liese i Norbert Lins zatražili su da Europska komisija još tijekom 2026. pripremi zakonodavni prijedlog kojim bi se dopustilo do 20 posto etanola.
Na prvi pogled računica djeluje privlačno. Etanol bi mogao biti jeftiniji od dijela fosilnog benzina koji zamjenjuje pa bi E20 na postajama mogao koštati manje. No postoji važna kvaka. Etanol ima manju energetsku vrijednost od benzina pa bi potrošnja automobila mogla porasti oko tri posto. Prema procjenama koje se spominju uz prijedlog, E20 bi zato morao biti otprilike šest do sedam centi po litri jeftiniji da bi vozač stvarno osjetio financijsku korist.
Drugi problem je kompatibilnost. Velik broj modernih benzinskih motora vjerojatno bi mogao koristiti E20 bez preinaka, no još ne postoji jedinstven popis svih automobila za koje proizvođači to dopuštaju. Kod starijih automobila veći udio etanola može biti problematičan za pojedine dijelove sustava dovoda goriva, brtve i druge materijale. Upravo je zato svojedobno i uvođenje E10 zahtijevalo jasno označavanje i provjeru kompatibilnosti vozila.
Ni ekološka računica nije potpuno jednostavna. Zagovornici E20 ističu manju uporabu fosilnih goriva i mogućnost proizvodnje bioetanola u Europi, dok kritičari upozoravaju na korištenje poljoprivrednog zemljišta za energetske usjeve te na emisije koje nastaju kroz čitav proizvodni lanac. Zato stvarni klimatski učinak uvelike ovisi o načinu proizvodnje etanola.
Za hrvatske vozače cijela priča zasad ipak ima prilično malo praktično značenje. Kod nas čak ni E10 nije zaživio u maloprodaji, a standardni Eurosuper 95 kod nas i dalje sadrži do pet posto etanola, odnosno odgovara oznaci E5. Zbog toga je teško očekivati da bi E20, čak i ako ga Bruxelles uskoro odobri, brzo postao uobičajen na hrvatskim postajama. Europa bi tako mogla prijeći na gorivo s dvostruko većim udjelom etanola od E10, dok Hrvatska još praktički nije napravila ni prethodni korak.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.