Prijava
Tehnologija zamašnjaka KERS (Kinetic Energy Recovery System) štedi do 25 posto goriva. Eksperimentalni sustav pohranjivanja kinetičke energije ima zamašnjak koji se vrti do 60.000 o/min
Završeno je opsežno testiranje kinetičke tehnologije zamašnjaka na javnim cestama, a postignuti rezultati potvrđuju da je u pitanju lagana, jeftina i ekološki izuzetno učinkovita tehnologija. Testiranje ovog eksperimentalnog sustava pohranjivanja kinetičke energije pokazuje kako tehnologija u kombinaciji s četverocilindarskim turbomotorom ima potencijal smanjenja potrošnje goriva do 25 posto u usporedbi sa šestcilindarskim turbomotorom sličnih performansi. S dodatnih 80 KS, četverocilindarski motor bez problema nudi performanse šestcilindarskog motora, rezultati su koje j objavio Volvo.
Eksperimentalni sustav, poznatiji i kao KERS sa zamašnjakom (Kinetic Energy Recovery System) je ugrađen na stražnju osovinu. Tijekom usporavanja, enegija kočenja ubrzava zamašnjak do 60.000 o/min, a kada se automobil ponovno počne kretati, rotacija zamašnjaka se prenosi na stražnju osovinu preko posebno dizajniranog prijenosa. Motor s unutrašnjim sagorijevanjem, koji pokreće prednje kotače, automatski se gasi prilikom kočenja. Energija iz zamašnjaka koristi se za ponovno ubrzanje vozila ili pokretanje vozila konstantnom brzinom na otvorenoj cesti.
Pohranjena energija je dovoljna da kratkotrajno pokreće automobil, što ima značajan utjecaj na potrošnju goriva. Izračuni predviđaju da je gotovo pola službenog NEDC ciklusa vožnje moguće odvesti s isključenim klasičnim motorom s unutrašnjim sagorijevanjem. Kako se zamašnjak aktivira kočenjem i da je količina pohranjene energije limitirana, tehnologija je najučinkovitija prilikom vožnje sa stalnim kočenjima i kretanjima. Drugim riječima, najveće uštede mogu se ostvariti u gradskoj vožnji ili aktivnoj vožnji po zavojima s mnogo kočenja.
Ako se energija iz zamašnjaka kombinira s punim kapacitetom klasičnog motora s unutrašnjim sagorijevanjem, vozilu može dati dodatnih 80 KS i značajan rast okretnog momenta, što se izravno prenosi na ubrzanje do 100 km/h koje se značajno skraćuje. Pogon uz pomoć zamašnjaka testiran je još tijekom 80-tih godina prošlog stoljeća u modelu Volvo 260, a čelični je zamašnjak bio predmet testiranja brojnih proizvođača. Ipak, kako je jedinica bila sastavljena od čelika te time velika i teška, imala je ograničen rotacijski kapacitet te nije predstavljala održivu alternativu. Današnji zamašnjak izrađen je od ugljičnih vlakana. Teži oko 6 kg i ima promjer od 20 cm. Uz to, vrti se u vakuumu kako bi se minimalizirali frikcijski gubitci.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.