Prijava
Tlak u gumama jedna je od onih stvari na koje većina vozača rijetko obraća pažnju, barem dok se ne upali upozorenje na instrumentnoj ploči. No, upravo taj naizgled "sitan detalj" ima ogroman utjecaj na sigurnost, potrošnju i trajnost vozila. Pogrešan tlak ne znači samo veće troškove, već može dovesti i do ozbiljno opasnih situacija na cesti.
Prvo i najvažnije pitanje je, koliki tlak uopće treba biti? Točan odgovor ne postoji bez konteksta, jer ovisi o konkretnom modelu automobila, dimenzijama guma i opterećenju vozila. Proizvođač uvijek definira preporučene vrijednosti, a one se najčešće nalaze na naljepnici na B-stupu vozačevih vrata, na poklopcu spremnika goriva ili u priručniku vozila. Postoje i online tablice s vrijednostima za određene automobile i gume, ali tvornički podaci uvijek su najpouzdaniji.
Važno je naglasiti da tlak nije fiksna vrijednost. Kod punog opterećenja vozila, primjerice na putovanju, potrebno ga je povećati. S druge strane, neki vozači i kada auto nije opterećen blago podižu tlak za 0,2 do 0,3 bara kako bi smanjili potrošnju goriva. To je u pravilu sigurno, ali dolazi uz kompromis u udobnosti, jer tvrđe napuhane gume lošije upijaju neravnine.
Koliko često treba provjeravati tlak? Preporuka stručnjaka je svakih 14 dana, no u praksi to gotovo nitko poštuje i u stvarnosti su mnogo češći vozači koji nikada ne provjeravaju tlak, od onih koji to rade svaka dva tjedna. Čak i moderna vozila s TPMS sustavima (sustav za nadzor tlaka u gumama) nisu zamjena za redovitu kontrolu. Ti sustavi često reagiraju tek kada tlak značajno padne, dok manja odstupanja već mogu ozbiljno utjecati na vozne karakteristike, a sustavi ih najčešće ne prepoznaju.
Dovoljno je da tlak padne za samo pola bara pa da se znatno promijeni ponašanje automobila. Gume tada imaju veću kontaktnu površinu, povećava se otpor kotrljanja, a potrošnja goriva može porasti za oko 0,3 l/100 km. Istovremeno, trošenje guma postaje neujednačeno, a stabilnost u zavojima osjetno lošija.
Vožnja s preniskim tlakom posebno je rizična. Automobil počinje "plivati", stražnji dio može biti nestabilan pri promjeni trake, a kočioni put se produžuje. U ekstremnim slučajevima dolazi i do pregrijavanja gume, što može završiti pucanjem, osobito pri većim brzinama.
Ni previsok tlak nije bezazlen. Iako se često smatra manje opasnim, on smanjuje kontakt gume s podlogom, što znači manje prianjanja, posebno na mokroj cesti. Gume se tada troše po sredini, a vozilo može imati lošiji osjećaj kontrole.
Sam postupak provjere vrlo je jednostavan, ali postoji jedno pravilo koje mnogi zanemaruju, tlak se mjeri na hladnim gumama. Nakon dulje vožnje zrak u gumi se zagrijava i širi, pa očitanje može biti veće za nekoliko desetinki bara. Zato je najbolje tlak provjeriti prije vožnje ili nakon vrlo kratke relacije, na prvoj benzinskoj.
Mjerenje je najlakše obaviti na benzinskoj postaji, gdje su kompresori uglavnom besplatni. Alternativa su prijenosni kompresori i mjerači tlaka, koji su vrlo dostupni i praktični za kućnu upotrebu. Ne treba zaboraviti ni rezervni kotač, ako ga vozilo ima, jer upravo on najčešće ostaje zanemaren.
Tlak u gumama nije samo tehnički podatak, nego ključan element sigurnosti. Redovita kontrola traje svega nekoliko minuta, a može napraviti veliku razliku, i u vožnji i u troškovima.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.