Prijava
Besparica je srušila sve standarde, pa i one na cestama i sve je više prometnih nezgoda zbog pukotina u ogradama autocesta, zbog udarnih rupa, katastrofalne signalizacije…
Otkrivajući rupe u zaštitnoj ogradi na autocesti Zagreb Macelj otkrivali smo kroz pola godine i ogromne rupe u sustavu održavanja naših prometnica. Nevjerojatno, ceste su u katastrofalnom stanju, a nerijetko ne podržavaju brzine koje stoje na vertikalnoj signalizaciji…. Vozi se brže nego što stoji u prometnoj dokumentaciji i uporabnim dozvolama, zaštitni odbojnici nisu u skladu s propisima na velikom broju dionica, nerijetko se nakon prometnih nezgoda ne saniraju, na gotovo cijeloj dionici već spomenute autoceste Zagreb Macelj ne odgovaraju standardima.
Nižeg su standarda i nisu za autoceste na kojima se vozi brzinom od 130 km/h, već nižima (120 km/h). Nagibi na cestama su u nemalo slučajeva krivi, jednako je i sa zaustavnim pojasom koji nerijetko vozila naprosto katapultira i nepravilno rotira prilikom naglih manevara i neprilagođenih brzina. Što tek kazati za šahtove na A1, a i na drugim cestama, na udarne rupe, na divljač koja ulijeće…
Pad standarda prelijeva se u sve sfere života, a oskudica se na očigled vidi i na hrvatskim prometnicama. Odlučili smo uputiti novinarsku inspekciju ne bi li potvrdili ili demantirali glasine da su zaštitne ograde, prije svega, na relaciji između Macelja i Zaprešića na brojnim mjestima uništene, van svih standarda, preniske, različitih visina, razvaljene, ulegnute i na mnogim mjestima potpuno neodržavane. Ima ih od 1,4 m preko 1,8 m, pa sve do 2,1 m i to sve u razmaku od samo nekoliko desetaka kilometara.
Slijedeći sudski predmet u kojem je prošlog proljeća zbog naleta srnjaka nastradala mlada obitelj nemalo smo se iznenadili dokaznim materijalom koji je fotografskom točnošću detektirao rupe i prolaze u ogradi, iste one koje smo i sami opet pronašli pred koji dan, baš kao i prije tri mjeseca kad smo se na svoje oči uvjerili u stanje na autocestama. Gospodari ove dionice brane se kako oni u roku od 24 sata saniraju sve ustanovljene rupe u ogradama, a tako su se branili i na sudu. Nimalo čudno, jer zakonodavac im je omogućio da se uspješno obrane na takav način, jer odista je nemoguće u svakom trenutku pokrpati baš svaku rupu.
Otkrivajući rupe u njihovoj obrani otkrivali smo kroz pola godine i ogromne rupe u sustavu održavanja naših prometnica. Ne samo što nisu pokrpali potrgano, već su svojim postupcima jasno pokazali da im je briga za sigurnost prometa na sve nižoj skali interesa. Zbog svega ovoga valja biti iznimno oprezan na svim našim prometnicama, a ne samo auto cestama, jer opasnost vreba posvuda, na ravnici, iza svakog zavoja, na uzbrdici… Šahtovi lete u zrak zbog šlampavosti i stoga što se štedjelo na materijalu, udarne rupe ne samo da su smrt za amortizere, već nerijetko uzrokuju i teške prometne nezgode… Što tek reći o katastrofalnoj vertikalnoj i horizontalnoj signalizaciji koja prati većinu radova na našim prometniocama, o neobilježenim opasnostima, o krivo konstruiranim prometnicama?
Vozači su u pravilu loše informirani o stanju na cestama, ali jednako tako malo toga znaju i o pravima koja imaju u slučaju da je nezgodu proizvelo nešto od gore navedenoga. Na autocesti sve je jednostavno. Za sve što vam se tamo dogodi, a da nije povezano s vozačkim pogreškama, odgovara onaj koji njima gospodari! U slučaju naleta na divljač na autocesti, jednako kao i na udarnu rupu ili ako vas šaht poklopi, pa čak i ako vam napukne vjetrobran od zalutalog kamenčića zna se da štetu plaća onaj tko gospodari auto cestom. No mala je to utjeha, jer materijalna kompenzacija teško može zamijenti izgubljene živote, ozljeđivanja, gubitak vremena… Upravo u porastu nezgoda koje se događaju s ovog osnova leži i sve veća zabrinutost za sigurnost na prometnicamna. To što će vam platiti razbijeno staklo, popraviti blatobran zbog naleta na listicu, ili izmijeniti karter i pola motora zbog katapultirajućeg šahta, puno je manje zlo od spoznaje da je zbog ovakog stanja na cestama opasnost sve izraženija.
Statistički gledano broj naleta na divlje životinje je od 2011. u stalnom padu, no brojke i papir trpe sve i svašta. Osiguravatelji i cestari u posljednjim su godinama utjecali na zakonodavstvo te su uspjeli dobar dio tereta navaliti na vozače, ponajprije na državnim i lokalnim cestama. Izmjenama Zakona o prometu amnestirali su ponajprije lovačka društva koja su do tada bila odgovorna sa svaki nalet. Sada je dovoljno da postave znak o opasnosti od divljači i da ih to amnestira. Slično je i s klizavim kolnicima, udarnim rupama… Zbog svega navedenog morali bi biti zabrinuti, jer iz dana u dan briga odgovornih za sigurnost u prometu sve je manja.
Bolji poznavatelji prilika upozoravaju kako će biti još i gore. I to ne samo zbog ekonomske krize, već i zbog najavljenog ustupanja autocesta koncesionarima. Upravo je dionica između Macelja i Zaprešića primjer različitog pristupanju problema održavanja sigurnosti na auto cesti. Koliko god to zvuči apsurdno, ali nešto bolje je stanje na dionicama kojima upravlja HAC i Auto cesta Rijeka-Zagreb. Tamo u prosjeku nećete naići na toliko proboja u ogradama, na toliko različitih tipova i visina ograda, na gotovo svakih tridesetak kilometara u šumskim područjima naići ćete na uređene prijelaze za životinje…
Znate li koliko ih ima na dionici između Macelja i Zaprešića? Nema ni jednoga! Da li znate da ralice i vučne službe izlaze na autoceste već nakon 5 cm napadanog snijega, a da se već sad radi na pravilnicima koji zahtijevaju zainteresirani koncesionari i koji će im omogućiti da to čine tek kad padne 20 cm snijega! Da li znate da godišnje u prometu nastrada 9 medvjeda, ili svaki stoti u Hrvatskoj,da slična sudbina zadesi i nekoliko stotina srna, na desetke divljih svinja i grabežljivih ptica…
Što bi se dogodilo vozačima da im hrvatski medo uzvrati istom mjerom? Bilo bi ih 20.000 mrtvih godišnje na prometnicama! Od naleta na divljač u prosjeku pogine jedna osoba godišnje, njih desetak teško nastrada, a pedesetak lakše. Svaka 20 nesreća na autocestama prouzročena je naletom na divljač, materijalna šteta od naleta na životinje procjenjuje se na preko 20 milijuna kuna…
Crna lista sraza sa životinjama
856 bliskih susreta sa životinjama u 2012.
425 naleta na domaće životinja
407 na divljač
24 na ptice
9 na medvjede
1 smrtno stradali
9 teško ozlježenih
54 lakše ozljeđena
20.000.000 milijuna kuna materijalne štete
300 kn kazna za vlasnika životinje ako se nađe na auto cesti
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.