Situacija djeluje još čudnije kada se prisjetimo da je dizel desetljećima bio jeftinije gorivo. Primjerice, 2015. prosječna cijena benzina u Hrvatskoj bila je 1,26 eura, a dizela 1,16 eura
Vozačima dizelaša pogled na cjenik benzinske postaje posljednjih mjeseci nije ugodan, a od sutra će razlika ponovno izgledati gotovo "bezobrazno". Od utorka 17. studenoga najviša cijena osnovnog benzina bit će 1,56 eura po litri, dok će dizel stajati čak 1,82 eura. Oba goriva pojeftinjuju, benzin za pet, a dizel za tri centa, no između njih ostaje golema razlika od 26 centi po litri. Na spremniku od 50 litara to je čak 13 eura.
Situacija djeluje još čudnije kada se prisjetimo da je dizel desetljećima bio jeftinije gorivo. Primjerice, 2015. prosječna cijena benzina u Hrvatskoj bila je 1,26 eura, a dizela 1,16 eura. Godinu poslije benzin je prosječno stajao 1,18 eura, a dizel samo 1,07 eura. Dakle, dizel je tada bio čak 11 centi jeftiniji. Još 2021. prosjek je bio 1,40 eura za benzin i 1,36 eura za dizel. Preokret je stigao tijekom energetske krize 2022. godine.
Današnjih 26 centi stoga je ogromna razlika, premda ipak nije apsolutni rekord. U rujnu 2022. benzin je u jednom razdoblju stajao 1,40 eura, a dizel 1,71 euro, dakle čak 31 cent više. Ista razlika ponovila se krajem listopada, kada je benzin bio 1,47, a dizel 1,78 eura.
No zašto je dizel danas toliko skuplji? Glavni razlog više nije sama cijena sirove nafte. Benzin i dizel jesu proizvedeni iz iste sirovine, ali nakon rafinerije postaju zasebni proizvodi kojima cijenu određuju vlastita ponuda i potražnja. A upravo je tržište dizela trenutačno izrazito napeto.
Međunarodna agencija za energiju upozorava da je nedostatak dizela jedan od najvećih problema svjetskog tržišta naftnih derivata. Napadi na ruske rafinerije snažno su smanjili rusku proizvodnju i izvoz, dok su istodobno pale isporuke s Bliskog istoka. U rujnu su veleprodajne cijene dizela u Europi dosezale rekordne razine, a rafinerijske marže na dizel bile su iznimno visoke. Europa i dalje ima dovoljno goriva, ali dizela na globalnom tržištu jednostavno nema u izobilju.
Dodatni problem dolazi sa zimom. Dizel pripada skupini srednjih destilata zajedno s loživim i mlaznim gorivom pa se za iste dijelove rafinerijske proizvodnje natječu cestovni prijevoz, industrija, grijanje i zrakoplovstvo. Zbog toga potražnja u hladnijem dijelu godine dodatno pritišće cijenu. Europska komisija već mjesecima upozorava da su tržišta dizela i avionskog goriva posebno napeta.
Za golemu razliku nisu prvenstveno krive ni marže domaćih trgovaca. Vladinom formulom marža je trenutačno ograničena na 0,1535 eura po litri benzina, a na samo 0,1245 eura kod dizela. Vlada je za novo razdoblje doduše povećala trošarinu na dizel za dva, a na benzin za jedan cent, no to objašnjava tek jedan cent dodatne razlike. Glavnina problema nastaje prije nego što gorivo uopće stigne na hrvatske crpke.
Koliko je situacija ekstremna najbolje pokazuje još jedan podatak. Vlada procjenjuje da bi bez regulacije benzin od sutra stajao 1,66 eura, a dizel čak 2,06 eura po litri. Tržišna razlika tako bi bila nevjerojatnih 40 centi po litri.
Slična, a ponegdje i mnogo veća razlika između benzina i dizela trenutačno se vidi i drugdje u Europi. U Njemačkoj je prema posljednjim podacima ADAC-a prosječna cijena litre Supera E10 1,978 eura, dok dizel stoji 2,217 eura. Dizel je tako skuplji gotovo 24 centa po litri, vrlo slično kao u Hrvatskoj. Još je izraženija razlika u Sloveniji. Prema službenim cijenama koje vrijede do danas, benzin stoji 1,506, a dizel 1,848 eura po litri, što znači razliku od čak 34,2 centa. Ekstreman primjer dolazi iz Belgije. Od 17. studenoga službena maksimalna cijena benzina 95 E10 iznosit će 1,842 eura, a za dizel B7 čak 2,332 eura. To je nevjerojatnih 49 centi razlike po litri.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.