Prijava
Britanska vlada procjenjuje da bi joj prihodi od trošarina na gorivo tijekom 2030-ih mogli pasti na približno polovicu današnje razine...
Električni automobili danas uživaju brojne porezne pogodnosti, no ta dugoročno neće moći ostati tako. Što više vozača prijeđe s benzina i dizela na struju, to države gube veći dio prihoda od trošarina na gorivo. Velika Britanija zato od 1. travnja 2028. uvodi posebnu pristojbu prema prijeđenoj udaljenosti, a sličnim bi putem tijekom sljedećih godina mogle krenuti i članice Europske unije.
Britanski vlasnici potpuno električnih automobila i automobila na vodik plaćat će tri penija po milji, odnosno oko dva eurocenta po kilometru. Za 15.000 kilometara godišnje to je približno 330 eura. Plug-in hibridi plaćat će upola manje jer dio puta već prelaze na benzin i kroz cijenu goriva plaćaju trošarinu. Pri godišnjoj obnovi poreza na vozilo vozač će prijaviti stanje brojača i procijeniti koliko će kilometara prijeći tijekom sljedećih 12 mjeseci. Porez će moći platiti unaprijed ili mjesečno, a nakon isteka godine stvarna kilometraža usporedit će se s procjenom te će vozač doplatiti razliku ili dobiti kredit za sljedeće razdoblje. Kilometraža će se u pravilu provjeravati na godišnjem tehničkom pregledu MOT.
Razlog za novi porez je jednostavan. Automobili s motorima s unutarnjim izgaranjem pune državni proračun pri svakom točenju goriva. Električni automobil koristi iste ceste, stvara gužvu i troši infrastrukturu, ali na energiju za njegov pogon vlasnik plaća mnogo manje nameta. Britanska vlada procjenjuje da bi joj prihodi od trošarina na gorivo tijekom 2030-ih mogli pasti na približno polovicu današnje razine.
Isti će se problem pojaviti u svim državama EU-a kako udio električnih automobila bude rastao. Nije riječ o najavljenom jedinstvenom europskom porezu jer članice same određuju strukturu i način naplate poreza na vozila. Europska pravila ipak dopuštaju naplatu korištenja cesta putem cestarina i vinjeta te se temelje na načelima da korisnik i onečišćivač plaćaju.
Porez po kilometru samo je jedno od mogućih rješenja. Države bi mogle uvesti godišnju pristojbu prema masi, snazi ili veličini baterije, posebnu trošarinu na struju za punjenje, opću vinjetu ili kilometarsku cestarinu za sve automobile. Svako rješenje ima nedostatak: oporezivanje javnog punjenja zaobišli bi vlasnici kućnih punjača i solarnih elektrana, fiksna pristojba jednako bi teretila one koji voze 5000 i 30.000 kilometara, a praćenje kilometraže traži pouzdanu kontrolu.
Električni automobili još će godinama vjerojatno ostati porezno povoljniji od benzinaca i dizelaša, ali razdoblje gotovo neoporezive vožnje neće trajati zauvijek. Britanski model pokazuje smjer kojim bi države EU-a mogle krenuti čim pad prihoda od goriva postane ozbiljan proračunski problem. Pitanje zato više nije hoće li se električna vožnja oporezivati, nego kada i na koji način.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.