Prijava
Dok se divovi poput Njemačke i Španjolske prilagođavaju novoj eri, neke zemlje, uključujući Hrvatsku, svoju priliku pronalaze u nišama, umjesto u masovnoj proizvodnji
Unatoč sve više problema Europska unija i njezino neposredno susjedstvo ostaju jedan od ključnih stupova globalne automobilske industrije, s tvornicama koje godišnje proizvedu milijune vozila ključnih za gospodarstvo, zapošljavanje i tehnološki napredak. Ipak, tradicionalna proizvodna karta Starog kontinenta prolazi kroz duboke promjene potaknute elektrifikacijom, novim geopolitičkim okolnostima i nezadrživim prodorom kineskih proizvođača. Dok se divovi poput Njemačke i Španjolske prilagođavaju novoj eri, neke zemlje, uključujući Hrvatsku, svoju priliku pronalaze u nišama, umjesto u masovnoj proizvodnji.
Njemačka i tradicionalni centri moći
Na vrhu europske piramide i dalje neprikosnoveno stoji Njemačka. S više od četiri milijuna proizvedenih osobnih automobila godišnje, njemačke tvornice čine više od 35 posto ukupne proizvodnje u Europskoj uniji. Volkswagen, BMW, Mercedes-Benz, Audi i Porsche desetljećima su sinonim za inženjersku izvrsnost, a posljednjih godina pridružile su im se i tvornice poput Tesline Giga Berlin, potvrđujući status Njemačke kao industrijskog motora Europe.
Odmah iza nje pozicionirala se Španjolska, koja je s proizvodnjom od gotovo dva milijuna vozila postala drugo najveće automobilsko tržište. Pogoni Stellantisa, Volkswagena i Renaulta čine je ključnim izvoznim središtem. U samom vrhu nalazi se i Češka, domovina Škode, koja uz Hyundai i Toyotu proizvodi više od 1,4 milijuna vozila. Slijedi Slovačka, svjetski fenomen po broju proizvedenih automobila po glavi stanovnika, gdje se s traka spuštaju modeli Volkswagena, Kije, Stellantisa i Jaguar Land Rovera. Francuska, nekad znatno jači igrač, i dalje drži važno mjesto zahvaljujući domaćim markama Renaulta i Stellantisa (Peugeot, Citroën), dok se u Italiji, uz masovnu proizvodnju Stellantisa, nalaze i tvornice legendarnih premium brendova poput Ferrarija i Lamborghinija.
Važnost istočne Europe i proizvodnje izvan EU
Središnja i istočna Europa postale su integrirani dio njemačkog i zapadnoeuropskog proizvodnog sustava. Mađarska, Poljska i Rumunjska danas su dom ključnih tvornica za Audi, Mercedes-Benz, Stellantis i Daciju. Mađarska se pritom ističe i kao europska ulazna točka za kineski BYD, koji tamo gradi svoju prvu europsku tvornicu automobila.
Značajan dio proizvodnje odvija se i u državama izvan Europske unije. Turska je s proizvodnjom od oko 1,4 milijuna vozila postala jedno od najvažnijih središta, gdje pogone imaju Ford, Toyota, Renault i Hyundai, a razvija se i domaći električni brend Togg. Ujedinjeno Kraljevstvo, unatoč problemima nakon Brexita, i dalje proizvodi gotovo 900.000 vozila, uključujući brendove poput Nissana, Minija i Jaguar Land Rovera. U našem susjedstvu, Srbija je ponovno postala relevantna točka na karti nakon što je tvornica u Kragujevcu započela proizvodnju novog modela Fiat Grande Panda.
Hrvatska: Od dijelova do centra za hiperautomobile i robotaksije
Hrvatska se nikada nije pozicionirala kao zemlja masovne proizvodnje automobila, no posljednje desetljeće donijelo je dramatičan zaokret prema visokoj tehnologiji. Umjesto konkuriranja u sklapanju vozila, Hrvatska se profilirala kao ključan igrač u razvoju i proizvodnji najnaprednijih komponenti za električna vozila, ali i kao dom proizvođača koji pomiču granice automobilske industrije.
Srce te transformacije je Rimac Grupa, koja u svom kampusu u Svetoj Nedelji ne samo da proizvodi hiperautomobile poput Nevere i novog Bugatti Tourbillona, već razvija i proizvodi baterijske sustave i pogonske sklopove za globalne divove kao što su BMW, Porsche i Hyundai. Uz Rimac, tu je i niz iznimno uspješnih dobavljača duboko integriranih u globalne lance opskrbe. AD Plastik iz Solina proizvodi plastične komponente unutrašpnjosti za mnoge velike europske brendove, dok Lipik Glas isporučuje vjetrobranska stakla za najprestižnije svjetske marke poput Aston Martina, McLarena i Ferrarija.
Ako sve bude kako je zamišljeno, najnoviji iskorak koji će Hrvatsku pozicionirati kao lidera budućnosti mobilnosti jest izgradnja tvornice autonomnih električnih vozila tvrtke Verne u Zagrebu. Postrojenje, koje bi trebalo postati operativno tijekom ove godine godine, trbalo bi serijski proizvoditi robotaksije namijenjene globalnom tržištu, čime bi Hrvatska definitivno trebala prestati biti samo dobavljač dijelova i postati centar za razvoj i proizvodnju vozila budućnosti.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.