Prijava
Kineska strategija kombinira cjenovnu agresiju, tehnološki napredak i brzu prilagodbu tržištu, što tradicionalne marke često ne uspijevaju pratiti
Kako stvari sada stoje nije pitanje hoće li kineski proizvođači automobila osvojiti svjetsko tržište, nego kada. Unatoč carinama, regulatornim preprekama i trgovinskim tenzijama, kompanije poput BYD-a, Geelyja, Cheryja, GWM-a i SAIC-a nezaustavljivo se šire izvan granica Kine, ugrožavajući mnoge nekada moćne automobilske marke. Dok je domaće kinesko tržište preplavljeno i pogođeno cjenovnim ratom, izvoz postaje ključna strategija opstanka za mnoge proizvođače.
Dosadašnja velika kineska ekspanzija koncentrirala se na Jugoistočnu Aziju, Australiju i Novi Zeland, Središnju Aziju (poput Kazahstana i Uzbekistana), Rusiju, Bjelorusiju, Bliski istok, Afriku i Latinsku Ameriku. U Europi se kineske marke suočavaju s težim uvjetima zbog strožih normi i carinskih barijera, no planovi za širenje ostaju čvrsti samo sporiji.
Tvornica Stellantisa Pomigliano d'Arco
Europa: Fiat u slobodnom padu
Nekada jedan od temelja europske autoindustrije, Fiat godinama gubi tlo pod nogama. Još 1995. držao je 8,4 posto europskog tržišta, da bi danas pao na samo 2,3 posto i to na 18. poziciju na tržištu. Razlog? Zastarjeli modeli, nejasno pozicioniranje između "low-cost" i "mainstream" segmenata, te kašnjenje u SUV i EV segmentima. Kao potencijalno jednako ugrožene marke navode se i Citroën, Renault, Seat i Ford, koji također gube na atraktivnosti pred kineskom konkurencijom.
Jugoistočna Azija: Nissan nestaje sa scene
Nissan, nekoć jak u Maleziji, Tajlandu i Indoneziji, danas je gotovo nestao s tržišta. Njegov tržišni udio pao je s 5,2 posto 2015. godine na samo 0,7 posto u prvom kvartalu 2025. godini. Razlozi su brojni: kaos nakon odlaska Carlosa Ghosna, nedostatak prave strategije, te neatraktivna ponuda naspram BYD-a, Cheryja, MG-a, Denze i Wulinga. Slična sudbina prijeti i Suzukiju i Mitsubishiju.
Južna Amerika: Chevrolet u potrazi za identitetom
Iako Chevrolet i dalje dominira u Brazilu, Kolumbiji i Argentini, brend pati od nedostatka koherentnosti. U nekim zemljama nudi američke SUV-ove, u drugima kineske modele rebrendirane kroz suradnju s SAIC-om. Osim toga, BYD u Brazilu bilježi ogroman rast, dok bi Trumpovi prijedlozi novih carina mogli poremetiti proizvodnju u Meksiku. I Volkswagen, Renault, Fiat i Hyundai osjećaju pritisak kineske prisutnosti.
Središnja Azija: Toyota gubi zbog cijene
Iako je Toyota oduvijek bila simbol kvalitete u regijama poput Kazahstana i Tadžikistana, njezin uvozni status čini je preskupom u odnosu na kineske konkurente. Vozila poput RAV4 i Camryja teško se natječu s pristupačnijim modelima koji dolaze u masovnim valovima iz Kine. Gubitak tržišnog udjela osjeća i ostatak japanske industrije.
Rusija: Lada u kineskom okruženju
Lada, i dalje pod državnom zaštitom, drži vodeću poziciju u Rusiji, ali uz visoku cijenu tehnološkog zaostajanja. Automobili su jednostavni, jeftini, ali tehnološki zastarjeli, što otvara prostor kineskim markama koje nude suvremenije i još uvijek povoljne alternative. Ako se Lada ne modernizira, ni lojalnost države i potrošača možda neće biti dovoljni.
Dugoročno su svi u opasnosti
Kineski proizvođači ne ciljaju samo na tržišne niše, oni ciljaju na sve segmente, na svim kontinentima. Njihova strategija kombinira cjenovnu agresiju, tehnološki napredak i brzu prilagodbu tržištu, što tradicionalne marke često ne uspijevaju pratiti. Dok zapadni proizvođači još raspravljaju o elektrifikaciji, redefiniraju portfelje i balansiraju troškove, kineski brendovi već su na cestama, u salonima i sve više u glavama kupaca.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.