Prijava
Gužve na hrvatskim cestama ne mogu se potpuno izbjeći, ali ih se itekako može umanjiti uz malo predviđanja i pripreme
Udarna sezona u Hrvatskoj donosi stotine tisuća turista na ceste, a domaći se putnici pridružuju istodobno, osobito vikendima. Posljedice su već dobro poznate: višesatne kolone na autocestama prema moru, zagušenja na graničnim prijelazima, čekanja kod naplatnih kućica i opći prometni kaos koji se iz godine u godinu ponavlja. Ipak, postoje strategije koje mogu pomoći da se ovakve situacije izbjegnu ili barem ublaže, pod uvjetom da se putovanje pažljivo isplanira.
Najvažniji korak je izbjegavanje putovanja tijekom tzv. "vikenda za smjenu turista", osobito subotom, kada jedni dolaze, a drugi odlaze. Subote su već desetljećima najkritičniji dan na cestama, osobito u jutarnjim i ranim popodnevnim satima. Petkom popodne i nedjeljom navečer situacija također može biti problematična, osobito na prilazima većim gradovima. Najmanje prometa ima utorkom, srijedom i četvrtkom, pa se preporučuje planiranje odmora i smještaja u tim terminima, koliko god to bilo nespojivo s uobičajenim navikama.
12.08.2024., Karlovac - Prometne guzve u smjeru mora na autocesti A1 izmedu Zagreba i Karlovca kod odmorista Draganic. Photo: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Vrijeme polaska iznimno je važno. Tko krene na put prije sedam ujutro ili nakon devet navečer, u pravilu izbjegava najveće gužve. Rani polazak omogućuje dolazak na odredište prije najgorih zastoja, a noćna vožnja može biti čak i ugodnija, iako zahtijeva veću opreznost. Suprotno tome, polazak oko deset ujutro gotovo je jamstvo da će se putovati dulje no što navigacija u početku predviđa.
Autoceste su najbrže, ali ne uvijek i najpametnije rješenje. Kad su zagušene, kao što je često slučaj između Zagreba i mora, vrijedi razmotriti alternativne rute. Državna cesta D1, koja vodi od Zagreba preko Karlovca i Plitvica prema Kninu i Splitu, pruža slikovitu i često bržu alternativu. Isto vrijedi i za Jadransku magistralu (D8), koja se uz obalu proteže od Rijeke do Dubrovnika. Iako je u pravilu sporija, na dane s velikim zastojima može se pokazati učinkovitijom. Također je preporučljivo izbjeći dionicu autoceste A1 između Zagreba i Karlovca, a za to postoje efikasne alternative - starom karlovačkom cestom ili preko Pisarovine.
Granični prijelazi znaju biti posebna priča. Prijelazi poput Bregane, Macelja i Kaštela ljeti su pod konstantnim opterećenjem. Vozači koji koriste manje poznate ili lokalne prijelaze, poput Plovanije ili Prezida, često uštede sate čekanja. Kod putovanja prema Istri, dolazak preko Slovenije tako može biti brži nego direktno preko Hrvatske, unatoč dodatnoj kilometraži.
Navigacija u stvarnom vremenu danas je ključna. Aplikacije poput Google Mapsa, Wazea ili službene aplikacije HAK-a omogućuju pregled aktualnih gužvi, nesreća i privremenih zatvaranja cesta. Mnogi vozači griješe kada se potpuno oslone na statične GPS uređaje koji ne uzimaju u obzir trenutne uvjete. Uz aplikacije koje ažuriraju podatke svakih nekoliko minuta, moguće je na vrijeme skrenuti s rute i izbjeći čekanja.
12.08.2024., Karlovac - Prometne guzve u smjeru mora na autocesti A1 izmedu Zagreba i Karlovca kod odmorista Draganic. Photo: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Važno je i planirati pauze. Najveće gužve kod odmorišta i benzinskih postaja nastaju između 11 i 14 sati kada mnogi staju na pauzu za ručak ili osvježenje. Tko se odluči na rani ručak ili kasniju kavu, izbjeći će gužvu i imati više udobnosti. Isto vrijedi i za punionice električnih automobila koje često imaju ograničen broj priključaka, pa vožnja izvan standardnih termina može značiti slobodnu utičnicu bez čekanja.
Pametno je i razmotriti fleksibilniji raspored dolaska i odlaska. Umjesto klasičnog dolaska subotom i povratka nedjeljom, gosti koji mogu rezervirati dolazak ponedjeljkom ili utorkom uživat će u znatno opuštenijem iskustvu putovanja. Mnogi privatni iznajmljivači i hoteli danas nude mogućnost fleksibilnog bookinga, upravo kako bi se rasteretila vikend putovanja.
Na kraju, vrijedi se prisjetiti da je loš plan još gora stvar od loše sreće. Gužve na hrvatskim cestama ne mogu se potpuno izbjeći, ali ih se itekako može umanjiti uz malo predviđanja i pripreme. Tko prati stanje na cestama, bira manje opterećene termine i ne drži se slijepo autoceste, u pravilu prođe bez većih stajanja. U protivnom, ljeto na moru lako može započeti sa satima frustracije u autu usred kolone koja se ne miče.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.