Prijava
Kupac koji treba auto, mora uzeti ono što je dostupno, a to je u pravilu jako skupo
Pandemija korone, rat u Ukrajini i problemi s opskrbnim lancima. Ovo su glavni razlozi zašto automobilska industrija trenutno 'pliva u novcu' i ostvaruje povijesne rekordne dobiti. Da, dobro ste pročitali, velike poteškoće koje su prošlih godina oslabile čitavu svjetsku ekonomiju i promijenile naše živote na gore automobilskoj su industriji pomogle da se vine u nebesa. Kako je to moguće?
Odgovor na to pitanje je dosta kompleksan. Automobilska industrija je, pogotovo u Europi, zbog nedostataka dijelova bila prinuđena fokusirati se na određene modele, a druge zanemariti. Naravno da su zanemarili manje, na kojima manje zarađuju i koncentrirali se na veće i skuplje koji su mnogo profitabilniji. Kupci su, suočeni s nedostatkom izbora morali kupovati skuplje, a pokazalo se da su mnogi to mogli. Također su tu i električni auti koji su vrlo skupi i donose velike profite... I tako su najmanji i najjeftini automobili gotovo neprimjetno polako počeli nestajati s tržišta, a oni koji su ostali postali su mnogo, mnogo skuplji. Kupac koji treba auto, mora uzeti ono što je dostupno, a to je u pravilu jako skupo.
Ford Ka+ i Fiesta, Opel Karl i Adam, Citroën C1, Peugeot 108, Smart ForTwo, Škoda Citigo... Svih ovih malih automobila više nema na tržištu ili ih uskoro neće biti. I to nije zbog nedostatka potražnje: gotovo svi dostupni jeftiniji automobili prodaju se odlično. No proizvođači ih ukidaju jer na njima ne zarađuju koliko na skupima. Pritom je njihov omiljen izgovor da bi postizanje budućih ekoloških standarda Euro 7 (stiže 2025.) bilo preskupo i da mali benzinski automobil ne bi više bio isplativ. Drugi razlog su sigurnosni standardi. Dobra i učinkovita sigurnosna oprema, kakva je nužna za dobre rezultate u na Euro NCAP-u također je vrlo skupa i sve manje kupaca je to spremno platiti.
I dok neki ukidaju male automobile, oni drugi su ih kroz zadnjih nekoliko godina učinili mnogo skupljima. Tako da više ne možemo govoriti o malim jeftinim automobilima. Sada su samo mali. Podaci iz Njemačke koje je izračunao ADAC pokazuju da je prosječna cijena osnovnih modela svih malih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem u Njemačkoj porasla s 13.244 eura u 2013. na 15.504 eura u 2020. To je bio bio blagi konstantni rast na kakav nas je automobilska industrija navikla. A onda su početkom korona krize i krize s nedostatkom čipova cijene krenule u nebo i tako danas taj prosjek iznosi nevjerojatnih 20.522 eura. Krizne godine bile su dobar povod za eksploziju cijena.
Koliko su mali automobili poskupili možete vidjeti i iz ovog primjera iz Hrvatske. Provjerili smo cijene nekoliko automobila koji su trenutno među najjeftinijima na našem tržištu i usporedili ih sa cijenama u 2019. godini, prije početka krize u automobilskoj industriji. U prvoj koloni su cijene iz 2019., u drugoj aktualne cijene, a u trećoj porast od 2019. do 2023. godine u postocima. Sve cijene su u eurima.
Fiat Panda 10.507 14.984 +42%
Hyundai i10 9826 14.790 +50%
Mitsubishi Space Star 9628 16.409 +70%
Dacia Sandero 9482 14.000 +47%
Renault Twingo 9249 14.990 +62%
Dakle prilično je jasno da je i ovo malo malih automobila koji su ostali na tržištu danas postalo mnogo skuplje. A cijene i dalje rastu. No ovo nije trend koji se tiče samo malih auta, slični rast cijena bilježe sve klase tako da danas nije neobično da osnovni model gradske klase košta 20.000 eura ili da klasični kompakt u osnovnoj izvedbi ima cijenu od skoro 30.000 eura! Ti isti gradski automobili su prije tri godine koštali od oko 14-15 tisuća eura, dok su cijene kompakta bile manje od 20.000 eura.
A što je s električnim automobilima? Od kada je njihov proboj počeo prije desetak godina stalno slušamo da će stići jeftiniji električni auti. A dogodilo se upravo suprotno. Manji i povoljniji električni automobili poput Volkswagen e-Up!-a ili električne Škode Citigo nestali su s tržišta, a proizvođači svi redom predstavljaju velike, snažne i skupe električne automobile dok su mali i jeftiniji modeli stavljeni na čekanje, opet zbog toga što donose manji profit.
Oni manji i povoljniji modeli koji su ostali postali su mnogo skuplji. ADAC je i ovdje izračunao ogroman skok cijena. Tako je prosječna cijena osnovnog modela malog električnog auta u Njemačkoj 2020. iznosila 27.330 eura da bi u samo tri godine narasla na današnjih 32.155 eura.
Iz Hrvatske ćemo navesti dva primjera. Električni Peugeot 208 koštao je 2020. godine oko 33.500 eura, danas mu je cijena od 38.222 eura. U istom razdoblju električni Twingo je s oko 19.000 eura poskupio na 26.390 eura.
Automobilska industrija se u posljednje tri godine potpuno promijenila. Forsiraju skupe i velike automobile, zanemaruju manje i jako dižu cijene. Koliko će to potrajati? Jednostavno, dok bude dovoljno kupaca koji su spremni toliko platiti. Činjenica da i u siromašnoj Hrvatskoj prodaja ove godine strelovito raste govori im u prilog. Još bolje je na bogatijim tržištima. Recept "prodaj skupo, zaradi puno" trenutno je vrlo uspješan. Tako da skoro ne možemo očekivati velike promjene. Tek kada padne potražnja ili poraste ponuda, past će i cijene. Ili barem prestati rasti.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.