Prijava
Na njemačkim autocestama i u gradovima poput Münchena cijene na benzinskim cestama su probile sve "psihološke granice"...
Dok hrvatski vozači od sutra mogu odahnuti zahvaljujući Vladinoj uredbi koja je fiksirala cijene goriva na socijalno prihvatljivim razinama, pogled na benzinske postaje diljem zapadne Europe, posebice u Njemačkoj, otkriva potpuno drugačiju i znatno sumorniju stvarnost. Cijene su ondje probile sve psihološke granice, a za pun spremnik potrebno je izdvojiti "malo bogatstvo".
Cijene u Njemačkoj probile svaku granicu
Na njemačkim autocestama i u gradovima poput Münchena prizori na benzinskim postajama lede krv u žilama. Cijena litre dizela dosegnula je prosječno oko 2,20 eura, dok se na nekim mjestima penje i do nevjerojatnih 2,30 eura. Slično je i s benzinom, čija se cijena kreće oko dva 2,10 eura za standardni Super E5, dok na prometnijim lokacijama prelazi 2,20 eura. Nešto jeftinija opcija je benzin E10 s višim udjelom etanola, no i on košta do oko 2,10 eura. Za premium goriva i goriva s većim oktanskim brojem danas se u Njemačkoj moralo izdvojiti i više od 2,50 eura po litri! Kako se kreću aktualne cijene u Njemačkoj možete pogledati na ovoj stranici.
Ako je Nijemcima teško, Nizozemcima je još teže. Oni trenutno drže neslavnu titulu zemlje s najskupljim gorivom u Europi, gdje danas prosječna maloprodajna cijena za litru benzina iznosi čak 2,39 eura, a dizel je dosegnuo rekordna 2,44 eura.
Usporedbe radi, od sutra će u Hrvatskoj, zahvaljujući intervenciji Vlade koja je ponovno ograničila maržem cijena litre benzina iznositi 1,50 eura, a dizela 1,55 eura. Da nije bilo intervencije, benzin bi bio 1,55 eura, a dizel čak 1,72 eura po litri, pohvalili su se iz vlade. Slične mjere prvode i mnoge druge europske države pa cijene za sada nisu "podivljale".
Zašto je u Njemačkoj tako skupo?
Ogromne cijene u Njemačkoj i Nizozemskoj rezultat su kombinacije geopolitičke krize i specifične porezne politike usmjerene na dekarbonizaciju. Primarni uzrok globalnog rasta cijena sirove nafte, koja je na svjetskim burzama premašila 110 dolara po barelu, eskalacija je sukoba na Bliskom istoku. Napadi SAD-a i Izraela na Iran doveli su do blokade Hormuškog tjesnaca, ključne pomorske rute kroz koju prolazi oko 20 posto ukupne svjetske nafte. Ovaj geopolitički potres odmah se osjetio na tržištima, no on ne objašnjava zašto su cijene u nekim državama EU skočile znatno više nego u drugima.
Drugi važniji, te za Nijemce i Nizozemce bolniji razlog leži u njihovoj nacionalnoj politici. Njemačka je od prvog siječnja ove godine uvela novi sustav naplate CO2 emisija. Dok je cijena dosad bila fiksna, sada se formira na aukcijama u cjenovnom koridoru između 55 i 65 eura po toni CO2. Prema izračunima njemačkog autokluba ADAC, samo je ova promjena automatski podigla cijenu litre benzina za 17, a dizela za 19 centi. Prihodi od ovog nameta slijevaju se u poseban Klimatski i transformacijski fond iz kojeg se financiraju projekti energetske učinkovitosti i zelene tehnologije. Sličan put slijedila je i Nizozemska, koja je početkom godine ponovno povećala trošarine na gorivo nakon što su istekle privremene olakšice uvedene 2022. godine.
Za razliku od Hrvatske i drugih europskih država, gdje se intervenira kako bi se zaštio standard građana od tržišnih šokova, u Njemačkoj i Nizozemskoj cijene na benzinskim postajama se formiraju slobodno i mijenjaju iza sata u sat. To ih čini izrazito osjetljivima na poremećaje na burzama, što se sada jasno vidi. Visoke cijene natjerale su njemačke građane koji žive uz granicu na svojevrsni "šoping turizam". Njemačka carina izvijestila je o pojačanim kontrolama na granicama s Poljskom i Češkom kako bi spriječila ilegalan uvoz većih količina jeftinijeg goriva. Naime, zakon dopušta unos samo 20 litara u kanistrima izvan glavnog spremnika automobila, no mnogi pokušavaju prošvercati pun prtljažnik.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.