Prijava
Popuštanje oko zabrane motora s unutarnjim izgaranjem je bila nužan, iako zakašnjeli, potez. Regulacija može biti snažan poticaj inovacijama, ali kada postane previše kruta, lako se pretvori u teret
Kada je Europska komisija 2022. godine zacrtala cilj potpunog prestanka prodaje novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035. godine, činilo se da je smjer jasan, a tempo ostvariv. Europa se tek oporavljala od pandemije, optimizam oko brzog prodora električnih vozila bio je velik, a procjene su govorile da će već sredinom ovog desetljeća većina proizvođača ionako živjeti bez benzinskih i dizelskih modela. Zabrana benzinaca i dizelaša je brzo postala politički slogan, ali tržišna stvarnost ubrzo je pokazala da je put znatno složeniji.
Tri godine kasnije udio potpuno električnih vozila u europskim novim registracijama i dalje je ispod 20 posto. Električni automobili ostaju skuplji od klasičnih alternativa, infrastruktura za punjenje razvija se neujednačeno, a neizvjesne vrijednosti rabljenih dodatno hlade interes kupaca. U takvom okruženju ambiciozni planovi pretvorili su se u ozbiljan pritisak na proizvođače.
Zbog toga je Europska unija bila prisiljena korigirati kurs. Umjesto stopostotnog smanjenja CO2 emisija do 2035., sada se cilja na 90 posto, čime se otvara prostor za hibride i određene oblike motora s unutarnjim izgaranjem i nakon tog datuma. Taj zaokret implicitno priznaje da su početne pretpostavke bile preoptimistične, osobito za industriju koja već desetljećima nosi europsko gospodarstvo.
U međuvremenu se na sceni pojavio novi igrač. Kineski proizvođači automobila snažno su iskoristili tranziciju, nudeći konkurentna električna vozila po osjetno nižim cijenama. Između siječnja i rujna 2025. prodaja kineskih marki u Europi porasla je za 91 posto, na više od 510.000 vozila, što im je donijelo tržišni udio od 5,2 posto. Riječ je o brzom rastu koji dodatno pojačava pritisak na domaće proizvođače.
Posljedice su već vidljive. Volkswagen zatvara ili restrukturira pogone, Stellantis pauzira proizvodnju na pojedinim lokacijama, a čak i premium marke poput BMW-a i Mercedesa bilježe slabije profitne marže nego prije. Skupa ulaganja u elektrifikaciju sudarila su se s tržištem koje nije raslo planiranom brzinom, dok konkurencija iz Kine istodobno uzima sve veći dio kolača.
Popuštanje oko zabrane motora s unutarnjim izgaranjem stoga djeluje kao nužan, iako zakašnjeli, potez. Regulacija može biti snažan poticaj inovacijama, ali kada postane previše kruta, lako se pretvori u teret. Europska autoindustrija sada traži ravnotežu između ambicije i realnosti.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.