Ključna promjena odnosi se na ciljeve nakon 2035. godine. Umjesto potpune zabrane vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem, uvodi se obveza smanjenja emisija iz ispušne cijevi za 90 posto
Nakon mjeseci pritisaka i samo dvije godine nakon izglasavanja zabrane automobila s motorima na izgaranje Europska Unija je promijenila plan - zabrane definitivno neće biti, no to ne znači da će se sve vratiti na staro, kao prije elektrifikacije.
Europska komisija danas je predstavila je novi Automotive Package, sveobuhvatan skup mjera za automobilsku industriju kojima želi istodobno očuvati konkurentnost europske automobilske industrije i zadržati jasan smjer prema klimatskoj neutralnosti do 2050. godine. Paket je odgovor na višegodišnje pritiske industrije, ali i na ubrzane promjene na globalnom tržištu, od jačanja kineskih proizvođača do usporavanja potražnje za električnim vozilima.
Automobilski sektor desetljećima je jedan od temelja europske industrije, s milijunima radnih mjesta i snažnom ulogom u tehnološkom razvoju. No tranzicija prema čistoj mobilnosti pokazala se sporijom nego što se očekivalo, osobito u dijelu pristupačnih vozila i lakih gospodarskih modela. Novi paket Komisije nastoji pomiriti ambiciozne ciljeve smanjenja emisija s većom fleksibilnošću za proizvođače i kupce.
Ključna promjena odnosi se na ciljeve nakon 2035. godine. Umjesto potpune zabrane vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem, uvodi se obveza smanjenja emisija iz ispušne cijevi za 90 posto za cijeul gamu vozila. Preostalih deset posto moći će se kompenzirati korištenjem niskougljičnih materijala proizvedenih u Europskoj uniji, poput zelenog čelika, u proizvodnji i drugim mjerama. Time se otvara prostor da i nakon 2035. određenu ulogu zadrže plug-in hibridi, vozila s produživačem dosega, blagi hibridi i klasični motori s unutarnjim izgaranjem, odnosno benzinci i dizelaši. Proizvođači koji ne bi smanjili CO2 emisije na traženu razinu plaćali bi velike kazne.
No kako je uopće moguće postići redukciju od 90 posto CO2 uz zadržavanje klasičnih motora u ponudi. U praksi to nije moguće postići bez masovne prodaje električnih automobila i istodobne upotrebe e-goriva za motore na izgaranje. Klasični motori s unutarnjim izgaranjem, čak i u najnaprednijim hibridnim izvedbama, sami po sebi ne mogu ni približno dosegnuti takvu razinu dekarbonizacije. To znači da će proizvođači, unatoč većoj regulatornoj fleksibilnosti, morati značajno povećati ulaganja u CO2-neutralna goriva te ni u kojem slučaju ne smiju usporiti ili napustiti elektrifikaciju. Novi okvir više nije izlaz iz tranzicije, već zahtjev za paralelni razvoj oba smjera, električnog pogona i alternativnih goriva, ako žele ostati konkurentni i usklađeni s ciljevima EU.
Za razdoblje prije 2035. predviđene su dodatne olakšice. Proizvođači će moći koristiti takozvane "super kredite" za male, pristupačne električne automobile proizvedene u EU, čime se želi potaknuti razvoj i ponuda gradskih električnih modela. Za ciljeve 2030. uveden je sustav "bankinga i borrowinga" koji proizvođačima omogućuje veću fleksibilnost u razdoblju od 2030. do 2032. Posebno je prilagođen i segment lakih gospodarskih vozila, gdje se ciljani udio električnih modela do 2030. smanjuje s 50 na 40 posto, priznajući sporiju elektrifikaciju tog tržišta.
Paket se ne odnosi samo na ponudu, već i na potražnju. Komisija uvodi obvezujuće nacionalne ciljeve za dekarbonizaciju korporativnih voznih parkova, čime želi ubrzati ulazak vozila s niskim i nultim emisijama na tržište, uključujući i tržište rabljenih automobila. Budući da službena vozila prelaze veće godišnje kilometraže, očekuje se i veći učinak na smanjenje emisija. Vozila koja će dobivati javnu financijsku potporu morat će pritom ispunjavati kriterije niskih emisija i proizvodnje u EU.
Važan dio paketa odnosi se i na baterije. Kroz program Battery Booster osigurano je 1,8 milijardi eura za jačanje europskog lanca vrijednosti, uključujući 1,5 milijardi eura beskamatnih zajmova za proizvođače baterijskih ćelija. Cilj je smanjiti ovisnost o dominantnim globalnim igračima, povećati konkurentnost i osigurati otporniju proizvodnju unutar Unije.
Komisija istodobno najavljuje snažno smanjenje administrativnog opterećenja. Takozvani Automotive Omnibus trebao bi industriji donijeti uštede od oko 706 milijuna eura godišnje kroz pojednostavljenje propisa, smanjenje sekundarne regulative i lakše homologacijske postupke za kombije i kamione, uz zadržavanje sigurnosnih i ekoloških standarda. Uvodi se i nova kategorija malih pristupačnih električnih vozila do 4,2 metra duljine, kako bi države članice mogle ciljanije poticati upravo taj segment.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen poručila je da Europa ovim paketom pokušava istodobno odgovoriti na izazove inovacija, čiste mobilnosti i globalne konkurencije. Novi okvir, prema Komisiji, trebao bi osigurati stabilnije planiranje za industriju, jaču domaću proizvodnju i realniji put prema klimatskim ciljevima u razdoblju koje će biti presudno za budućnost europske automobilske industrije.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.