Prijava
Prosječno vraćanje brojača kilometara ove je godine u Hrvatskoj palo na 56 040 km, što je 23,7 posto manje u odnosu na prošlogodišnjih 73 467 km
Skoro 60 posto rabljenih automobila prodanih ove godine u Hrvatskoj sudjelovalo je u prometnim nesrećama ili ima skrivena oštećenja. Osim što prodavatelji prikrivaju nedostatke, u Hrvatskoj je porastao i broj prodanih automobila s vraćenom kilometražom, a na kraju deblji kraj izvuku kupci koji takve automobile plate više nego što oni vrijede.
Tvrtka carVertical, specijalizirana za podatke o automobilima, objavila je godišnje istraživanje u kojem rangira europska tržišta rabljenih automobila prema razini rizika kojima su kupci izloženi pri kupnji rabljenog vozila. Hrvatska zauzima 10. mjesto, što je jedno mjesto više nego prošle godine. Susjedna Slovenija nalazi se na 9. mjestu, Mađarska na 17., a Srbija na 18. mjestu.
Trendovi na hrvatskom tržištu rabljenih automobila: više evidentiranih oštećenja, manje uvoza
Prosječno vraćanje brojača kilometara ove je godine u Hrvatskoj palo na 56 040 km, što je 23,7 posto manje u odnosu na prošlogodišnjih 73 467 km. S druge strane, broj automobila s manipuliranom kilometražom blago je porastao. Iako je vraćena kilometraža u prosjeku manja, udio vozila s izmijenjenim brojačem kilometara porastao je s 2,2 posto na 2,3 posto.
Evidentirana oštećenja i dalje izazivaju zabrinutost. U Hrvatskoj je ove godine 55,8 posto provjerenih vozila imalo evidentirana oštećenja, u usporedbi s 54,3 posto prošle godine, zbog čega Hrvatska i dalje ostaje među deset zemalja s najvišim udjelom vozila s oštećenjima. Porasla je i prosječna vrijednost oštećenja, s 3125 eura prošle godine na 3527 eura ove godine.
"Vozači još uvijek nisu dovoljno informirani koliko ih prevara na brojaču kilometara zapravo košta. Vraćena kilometraža ne dovodi kupca samo u zabludu, već izravno povećava cijenu koju kupac plaća za automobil, a koji vrijedi manje nego što je navedeno u oglasu. Isto vrijedi i za oštećenja. Udio oštećenih vozila i ozbiljnost oštećenja pokazuju koliko je automobil doista siguran. Pristup takvim podacima nije važan samo zbog financijskih posljedica, nego i zbog fizičke sigurnosti osoba koje te automobile svakodnevno voze", objašnjava Ramūnas Pletkus, stručnjak za podatke u tvrtki carVertical.
Uvoz je blago usporio. Uvezeni automobili činili su 64,1 posto svih vozila provjerenih ove godine u Hrvatskoj, što je manje od prošlogodišnjih 67,3 posto. Unatoč tomu, Hrvatska i dalje ima jedan od najviših udjela uvezenih vozila u Europi. Prosječna starost provjerenih automobila nije se znatnije promijenila u odnosu na prošlu godinu te je iznosila 8,2 godine.
Najtransparentnija tržišta: Ujedinjeno Kraljevstvo prednjači
Ujedinjeno Kraljevstvo i ove je godine na vrhu rang-liste. Samo 2,4 posto provjerenih automobila bilo je iz uvoza, dok je kod 4 posto utvrđena vraćena kilometraža. Na drugom je mjestu Njemačka, a treće mjesto pripada Švicarskoj. Prvih pet zaključuju Finska na četvrtom mjestu i Francuska na petom mjestu.
"Najbolje rangirane zemlje imaju nekoliko zajedničkih obilježja: manje ovise o uvozu, imaju snažnija gospodarstva, a njihova nadležna tijela kupcima omogućuju lakši pristup podacima o vozilima. Upravo ih ta kombinacija čimbenika održava na vrhu iz godine u godinu", ističe R. Pletkus.
Istočnoeuropska tržišta i dalje su najrizičnija
Prema ovogodišnjem istraživanju, Ukrajina, Bugarska i Latvija tri su najmanje transparentna tržišta. Ukrajina je još uvijek na posljednjem mjestu, na kojem se nalazi od 2024. godine. U Ukrajini je 76,3 posto svih provjerenih automobila uvezeno, što je najveći udio među promatranim tržištima. Takva velika ovisnost o uvozu prevarantima olakšava prikrivanje stvarnog stanja automobila.
U Bugarskoj je došlo do jedne od najvećih promjena ove godine, pri čemu su ključnu ulogu odigrali visok udio automobila s vraćenom kilometražom (10,4 posto) i visok udio vozila s evidentiranim oštećenjima (42,8 posto). Latvija se nalazi među tri najmanje transparentna tržišta ponajviše zbog visokog udjela uvezenih vozila (69,8 posto) i činjenice da je 58,5 posto provjerenih vozila imalo evidentirana oštećenja.
"Prekogranična razmjena podataka i dalje je jedan od najvećih problema na tim tržištima. Vozačima u istočnoj Europi često nisu dostupni ni osnovni podaci o automobilima uvezenima iz Njemačke, Belgije, Italije i drugih zemalja zapadne Europe. Ti podaci ostaju pohranjeni u nacionalnim i privatnim registrima i ne prenose se zajedno s vozilom kada ono prijeđe granicu. Najviše su pogođene zemlje koje se u velikoj mjeri oslanjaju na uvoz automobila, što se jasno vidi iz Indeksa transparentnosti", ističe R. Pletkus.
Kako se izračunava indeks transparentnosti?
Istraživanje carVerticala temelji se na analizi izvješća o povijesti vozila koja su korisnici kupili u razdoblju od rujna 2025. godine do kolovoza 2026. godine. Indeks transparentnosti temelji se na šest pokazatelja: udjelu automobila s vraćenom kilometražom, prosječnom broju vraćenih kilometara, udjelu oštećenih vozila, prosječnoj vrijednosti oštećenja, udjelu uvezenih rabljenih automobila i prosječnoj starosti provjerenih automobila.
Budući da pojedini čimbenici mogu različito utjecati na transparentnost tržišta, stručnjaci za podatke u carVerticalu dodijelili su tim čimbenicima različite vrijednosti. Primjerice, pri izračunu indeksa veća se važnost pridaje udjelu vozila s vraćenom kilometražom nego prosječnoj starosti vozila provjerenih na carVerticalu u pojedinoj zemlji.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.