Prijava
Nakon samo nekoliko minuta prestali smo neprestano očekivati da će automobil nešto pogriješiti i počeli prihvaćati da volan sam skreće, da Tesla sama koči pred pješakom i odlučuje kada treba nastaviti vožnju
Tesla je prošlog tjedna dobila zeleno svjetlo za Full Self-Driving (Supervised) u Hrvatskoj, a mi smo sustav odmah isprobali u stvarnom prometu, na relaciji od Zagreba do Samobora. Državni zavod za mjeriteljstvo 29. rujna prihvatio je privremeno EU homologacijsko odobrenje koje je u travnju izdao nizozemski RDW, čime je Hrvatska postala jedna od prvih europskih država u kojima je dopuštena uporaba FSD-a s nadzorom.
Prvi dojam nakon vožnje možda najbolje opisuje činjenica da automobil na cijeloj ruti nije napravio nijednu pogrešku zbog koje bismo morali intervenirati. Samostalno je pratio navigaciju, upravljao, ubrzavao i kočio, uredno se zaustavljao gdje je trebalo, propuštao pješake te vrlo prirodno usporavao prije (većine) ležećih policajaca. FSD nije ograničen na autocestu ili ceste s jasno iscrtanom signalizacijom: Tesla ga je projektirala za gradske ulice i ulićice, lokalne prometnice, raskrižja, kružne tokove i autoceste.
Najzanimljivije je koliko se brzo čovjek privikne. Nakon samo nekoliko minuta prestali smo neprestano očekivati da će automobil nešto pogriješiti i počeli prihvaćati da volan sam skreće, da Tesla sama koči pred pješakom i odlučuje kada treba nastaviti vožnju. Ipak, određena nelagoda nikada potpuno ne nestane, osobito pri većim brzinama. Razum govori da treba biti spreman reagirati, dok automobil istodobno sve radi sam i vrlo uvjerljivo.
Jednu ozbiljniju zamjerku ipak imamo. FSD odlično vidi promet, pješake i ležeće policajce, ali rupe I šahtovi na cesti očito nisu njegov prioritet. Ne pokušava ih izbjegavati kao što bi to napravio iskusan vozač, a jednako nemilosrdno prelazi preko udubljenih ili podignutih šahtova. Na hrvatskim cestama to nije beznačajan nedostatak. Sustav može voziti nevjerojatno sofisticirano kroz raskrižje, a nekoliko sekundi poslije pogoditi rupu koju bi čovjek instinktivno zaobišao.
Prije prve uporabe nije dovoljno samo uključiti opciju u izborniku. Tesla zahtijeva prihvaćanje uvjeta korištenja, gledanje obveznog videovodiča i uspješno rješavanje kratkog kviza. Tek nakon toga FSD postaje dostupan. Moguće je I odrediti i maksimalno odstupanje brzine od ograničenja, od nula do čak 50 posto. To ne znači da će automobil nužno toliko brzo voziti. FSD sam određuje prikladnu brzinu prema vrsti ceste, prometu, okolini i prepoznatom ograničenju. Tesla pritom izričito naglašava da je vozač u svakom trenutku odgovoran za brzinu automobila, bez obzira na postavke sustava. Dopuštanje prekoračenja brzine u Hrvatskoj ej zapravo zgodna funkcija, s obzirom na to kako se ostali voze.
Najvažniji dio cijele priče je to da naziv Full Self-Driving može stvoriti potpuno pogrešan dojam. Ovo nije autonomni automobil u kojem se može čitati poruke ili knjige, gledati kroz prozor ili potpuno prepustiti vožnju računalu. Tesla sama ga službeno naziva "Potpuno samostalna vožnja (s nadzorom)" i izričito kaže da sustav ne čini automobil autonomnim.
Isto nam je potvrdio i MUP. Prema njihovu tumačenju Zakona o sigurnosti prometa na cestama, vozač nije oslobođen obveze upravljanja samo zato što je uključen FSD. Zakonska iznimka odnosi se na potpuno automatizirana vozila koja mogu voziti bez nadzora vozača, a Tesla FSD to nije. Vozač mora stalno pratiti promet i biti spreman odmah preuzeti kontrolu.
Tesla se pritom vrlo ozbiljno brine da se vozač ne opusti previše. Kamera u kabini prati pozornost i sustav vrlo brzo primjećuje gleda li vozač predugo u stranu. Ne mora se raditi ni o očitom prekršaju poput korištenja mobitela: dovoljno dugo petljanje po središnjem zaslonu ili odvraćanje pogleda od ceste može izazvati upozorenje. Tesla potvrđuje da unutarnja kamera prati pozornost i da se upozorenja pojačavaju ako vozač nastavi ignorirati cestu.
Ako se upozorenja uporno ignoriraju, slijedi ono što Tesla naziva "strikeout", odnosno „strike”. Sustav se tada isključuje za ostatak te vožnje i automobil treba ponovno voziti ručno, a ako želite opet pokrenuti FSD, potrebno je zaustaviti vozilo. Nakon pet takvih strikeova slijedi mnogo ozbiljnija kazna: FSD se zaključava na tjedan dana. Tesla navodi da broj strikeova može biti tri ili pet, ovisno o konfiguraciji vozila, a jedan strike briše se nakon 3,5 dana ako u međuvremenu nema novog.
Takva strogost zapravo ima smisla. Najveća opasnost FSD-a možda nije to što sustav loše vozi, barem na našem prvom putovanju vozio je iznenađujuće dobro, nego to što je "toliko uvjerljiv da se vozač vrlo brzo počne osjećati kao putnik". Od Zagreba do Samobora nismo morali ispraviti nijednu njegovu odluku, ali to ne znači da smo tijekom vožnje mogli prestati biti vozači. Upravo je ta razlika između automobila koji gotovo sve može napraviti sam i automobila kojem se doista smije potpuno prepustiti kontrola trenutačno najvažnija stvar koju treba razumjeti o Tesla FSD-u.
U Hrvatskoj se Tesla FSD trenutačno nudi kao pretplata od 99 eura mjesečno s PDV-om, što znači 1188 eura godišnje ako se koristi cijele godine. Nema potrebe za jednokratnom kupnjom, a pretplata se može uključiti i isključiti prema potrebi, što je praktično za vozače koji žele FSD koristiti samo povremeno.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.