Prijava
Ljetne vrućine ubrzavaju starenje akumulatora, a moderni automobili dodatno ih opterećuju elektronikom, kratkim vožnjama i start-stop sustavima
Automobil koji je jučer normalno radio danas nakon okretanja ključa ili pritiska tipke za pokretanje ne pokazuje gotovo nikakve znakove života. Takvi slučajevi nisu rijetkost ni usred ljeta, a razlog često nije neispravan alternator ili zaboravljena svjetla nego jednostavno vrućina. Iako se problemi s akumulatorima tradicionalno povezuju sa zimom, visoke ljetne temperature jedan su od njihovih najvećih neprijatelja.
ADAC-ova statistika pokazuje koliko je problem velik. Tijekom 2025. slabi ili prazni 12-voltni akumulatori bili su uzrok 45,4 posto svih intervencija pomoći na cesti. Isti problem pogađa automobile s benzinskim i dizelskim motorima, ali i električne automobile koji također ovise o malom 12-voltnom akumulatoru za pokretanje elektronike i visokonaponskog sustava.
Vrućina ubrzava starenje
Klasični automobilski akumulator koristi kemijsku reakciju između olovnih ploča i elektrolita. Problem je što više temperature ne ubrzavaju samo korisne reakcije nego i one koje postupno uništavaju unutrašnjost akumulatora.
Ugrubo rečeno, oko 20 °C predstavlja vrlo povoljne uvjete za akumulator, dok mnogo više ljetne temperature ubrzavaju samopražnjenje i koroziju unutarnje rešetke koja nosi aktivni materijal i provodi struju. Kemijska reaktivnost otprilike se udvostručuje se sa svakim povećanjem temperature za desetak stupnjeva. A dodatni problem je što je akumulator smješten ispod užarenog lima tijekom ljeta često izložen temperaturama daleko višim od onih koje pokazuje termometar na ulici, nerijetko i višima od 50 °C.
Šteta pritom nije uvijek odmah vidljiva. Akumulator oslabi tijekom jednog ili nekoliko vrućih ljeta, a automobil još uvijek normalno pali. Kada temperatura padne, kemijske reakcije postaju sporije, motor traži više struje za pokretanje i tada se pokaže koliko je kapaciteta izgubljeno. Ponekad je dovoljno samo jedno hladnije jutro usred ljeta.
Jesu li današnji akumulatori lošiji?
Često se može čuti da su nekada akumulatori trajali sedam ili osam godina, a danas jedva četiri. Međutim, zaključak da su moderni akumulatori jednostavno lošije kvalitete nije baš točan. Danas se koriste napredniji EFB i AGM akumulatori koji podnose mnogo više ciklusa punjenja i pražnjenja od starog konvencionalnog akumulatora. AGM je posebno namijenjen automobilima sa start-stop sustavom, eventualnom rekuperacijom i velikim brojem električnih potrošača. Tehnologija je, dakle, napredovala.
Problem je što je istodobno dramatično poraslo opterećenje. Nekada je akumulator najveći posao obavljao jednom: pokrenuo bi motor, nakon čega bi alternator tijekom vožnje uglavnom održavao sustav i ponovno ga punio. Danas automobil i dok miruje napaja brojna trošila: alarm, keyless sustav, komunikacijske module, senzore, infotainment i razne upravljačke jedinice. Tijekom vožnje potrošnja energije je također mnogo veća nego nekada. Tu su grijanja sjedala, upravljača, vjetrobrana, snažniji ventilatori, razne pumpe, kamere, radari i deseci računala. Start-stop motor može ponovno pokrenuti mnogo puta tijekom jednog putovanja, a dok je motor ugašen na semaforu, potrošači nastavljaju raditi.
Kratke vožnje dodatno pogoršavaju stvar
Velik problem predstavlja i način na koji danas mnogi koriste automobil. Pet minuta do trgovine, deset minuta do posla pa ponovno gašenje motora vrlo je nepovoljna kombinacija. Pokretanje uzme relativno mnogo energije, a kratka vožnja ne mora trajati dovoljno dugo da bi se ona vratila. Kod starijeg akumulatora situacija je još gora jer s vremenom raste unutarnji otpor i smanjuje se sposobnost prihvaćanja punjenja. Nakon mnogo takvih vožnji energetska bilanca postaje negativna i akumulator je stalno djelomično prazan bez da to primijetite.
Moderni sustavi upravljanja energijom dodatno kompliciraju sliku. Kod nekih automobila alternator se ne koristi stalno maksimalno, nego se punjenje smanjuje tijekom ubrzavanja, a povećava pri usporavanju i kočenju kako bi se uštedjelo gorivo. AGM akumulator zato je konstrukcijski predviđen da dio vremena radi s djelomičnom napunjenošću i ostavlja prostor za energiju dobivenu rekuperacijom (kod 12V blagih hibrida), ali i on ima svojih granica.
Koliko bi novi akumulator trebao trajati?
Univerzalnog odgovora nema. Danas je uobičajeni raspon za prvi akumulator u novom automobilu vrlo širok, otprilike tri do šest godina, ali mnogo toga ovisi i o klimi i načinu korištenja. U područjima s velikim vrućinama životni vijek u pravilu je kraći, dok u blažoj klimi kvalitetan akumulator može potrajati znatno dulje. U pravilu najdulje traje tvornički ugrađen akumulator, jer radi u potpuno novom električnom sustavu i od početka je optimalno usklađen s automobilom. Svaki sljedeći često će trajati kraće od prvog zato što je vozilo u međuvremenu starije. Kod starijeg vozila zbog toga raste broj sitnih gubitaka struje, mase i kontakti mogu biti lošiji, alternator i sustav punjenja više nisu kao novi... Sve to dodatno skraćuje vijek trajanja akumulatora.
Zato četverogodišnji akumulator koji nakon nekoliko tjedana ljetnih vrućina iznenada otkaže nije nužno dokaz pada kvalitete. Češće se radi o kombinaciji većih vrućina nego nekada, i drugačijih automobila s mnogo potrošača koji u kombinaciji s kraćim vožnjama uzrokuju stanje "kronične nedovoljne napunjenosti".
Najkorisnija preventiva je jednostavna. Kod akumulatora starijeg od tri ili četiri godine dobro je povremeno izmjeriti stanje i sposobnost pokretanja, posebno prije zime ili nakon ekstremno vrućeg ljeta. Automobil koji se malo vozi može se povremeno priključiti na pametni punjač. A kod zamjene je važno ugraditi upravo tehnologiju koju je proizvođač propisao. AGM se ne smije jednostavno zamijeniti jeftinijim klasičnim akumulatorom.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.