Toplinski val neće uništiti ispravan i uredno održavan automobil. No vrlo brzo će pokazati slabosti onih automobila koji nisu dobro održavani
Temperature blizu 40 stupnjeva nisu problem samo za vozače i putnike. Toplinski val ozbiljno opterećuje i automobil, posebno ako nije nov ili ako već godinama stoji na suncu, vozi se s premalo održavanja ili na gumama koje su odavno trebale biti zamijenjene. Proizvođači automobile testiraju na velikim vrućinama, u laboratorijima i stvarnim ekstremnim uvjetima, pa se novi auti neće "rastopiti na suncu" niti će im se unutrašnjost raspasti nakon nekoliko vrućih dana. No nakon nekoliko godina situacija je drukčija.
Gume stare, plastika se suši, lak je izložen UV zračenju, rashladni sustav može izgubiti učinkovitost, a unutrašnjost se pretvara u malu pećnicu. Upravo zato ekstremne vrućine treba shvatiti kao dodatni servisni test automobila.
Gume najviše pate
Jedan od najvećih rizika ljeti su gume. U engleskom se često koristi izraz “dry rot”, odnosno suha trulež, iako guma zapravo ne trune poput drveta. Riječ je o procesu u kojem materijal gume gubi elastičnost, isušuje se i postaje krhak. Dugotrajno izlaganje suncu, UV zračenju i visokim temperaturama ubrzava starenje, posebno ako se automobil rijetko vozi ili dugo stoji na istom mjestu.
Prvi znakovi su sitne pukotine na bočnicama ili između blokova gaznog sloja. Na početku mogu izgledati bezazleno, ali kada se pojave, guma je već izgubila velik dio svojih svojstava. Pri velikim brzinama, na vrućem asfaltu i s punim automobilom, takva guma ima mnogo veći rizik od pucanja. To je posebno opasno na autocesti, gdje eksplozija gume može dovesti do gubitka kontrole nad vozilom.
Tlak u gumama treba provjeravati barem jednom mjesečno, a prije duljeg puta obavezno. Premalo napuhana guma više se deformira, dodatno se grije i brže propada. Previsok tlak također nije idealan jer smanjuje dodirnu površinu s cestom i može pogoršati prianjanje. Provjera se uvijek radi na hladnim gumama, prije vožnje ili nakon duljeg stajanja.
Motor se najčešće pregrijava u koloni
Drugi veliki rizik je pregrijavanje motora. Moderni automobili imaju učinkovite rashladne sustave, ali toplinski val, gradske gužve, duga stajanja u koloni, vožnja uzbrdo i uključena klima mogu otkriti svaku slabost. Nizak nivo rashladne tekućine, neispravan ventilator, stari termostat ili začepljen hladnjak ljeti mnogo brže postaju ozbiljan problem.
Vozač će pregrijavanje najčešće primijetiti po lampici rashladne tekućine, poruci na instrumentima ili kazaljci temperature koja se naglo pomakne prema crvenom području. U takvoj situaciji treba što prije stati na sigurnom mjestu i ugasiti motor. Nastavak vožnje može završiti vrlo skupim kvarom, od oštećenja brtve glave motora do ozbiljnog oštećenja samog motora.
Ako zaustavljanje nije moguće odmah, primjerice jer nema zaustavne trake ili bi stajanje bilo opasno, može pomoći uključivanje grijanja na najjače i otvaranje ventilacije. To zvuči apsurdno usred ljeta, ali grijač kabine tada radi kao dodatni mali hladnjak i može kratkotrajno pomoći motoru. Kada se automobil zaustavi, poklopac motora treba otvoriti i pustiti da se sve ohladi.
Najvažnije pravilo: čep posude rashladne tekućine ne smije se otvarati dok je sustav vruć i pod tlakom. Vrela tekućina i para mogu izazvati teške opekline. Ako se problem ponavlja, najbolje je zvati pomoć na cesti.
Ptičji izmet i insekti brže uništavaju lak
Na velikoj vrućini strada i lak. Ptičji izmet nije samo estetski problem, jer kiseline iz njega mogu nagristi površinu laka. Kada se automobil satima peče na suncu, izmet se brzo osuši i stvrdne, a ispod njega nastaju mrlje, matirani tragovi ili trajna oštećenja. Slično vrijedi i za ostatke insekata na prednjem dijelu automobila, posebno nakon brže vožnje autocestom.
Najgore bi bilo takve nečistoće strugati na suho. Treba ih omekšati vodom, vlažnom krpom ili papirnatim ubrusom natopljenim vodom i ostaviti nekoliko minuta. Tek nakon toga mogu se nježno obrisati. Dobro zaštićen lak, vosak ili keramička zaštita pomažu jer se nečistoće teže vežu za površinu, ali ni tada ne treba čekati danima.
Kod automobila koji često stoje pod drvećem treba paziti i na smolu. Ona se na suncu dodatno zalijepi za lak, a pogrešno čišćenje može ostaviti ogrebotine. Ljeti je zato redovito pranje izuzetno važno.
Unutrašnjost se može trajno oštetiti
Kabina automobila na suncu može dosegnuti temperature daleko iznad vanjskih. Volan, ručica mjenjača, kopče pojasa, dječje sjedalice i plastične površine mogu postati neugodno vrući, pa čak i izazvati opekline. No problem nije samo dodir. Dugotrajno izlaganje suncu isušuje plastiku, kožu i umjetne materijale.
Kožna sjedala mogu pucati, upravljač se može početi ljuštiti, a armaturna ploča s vremenom izblijedjeti ili postati krhka. Najjednostavnija zaštita je parkiranje u hladu, korištenje sjenila za vjetrobransko staklo i povremena njega kože odgovarajućim sredstvima. Bijeli ručnik ili plahta preko dječje sjedalice ili upravljača nije elegantno rješenje, ali vrlo dobro smanjuje zagrijavanje.
Ako je automobil dugo stajao na suncu, prije polaska treba otvoriti vrata ili prozore i pustiti da iz kabine izađe užareni zrak. Tek nakon toga klima može brže i učinkovitije rashladiti unutrašnjost.
Ne parkirati u suhoj travi
Postoji još jedan rizik koji se često zaboravlja. Parkiranje na suhoj travi ljeti može biti opasno jer dijelovi ispušnog sustava, posebno katalizator, dosežu vrlo visoke temperature. Najtopliji su neposredno nakon vožnje, kada automobil stane, a hlađenje prestane. Ako se vrući dijelovi ispuha nađu iznad suhe trave, postoji rizik od požara.
To se neće dogoditi svaki put, ali u kombinaciji ekstremne vrućine, suhe trave i vrućeg ispuha rizik je stvaran. Zato automobil ljeti ne treba ostavljati u visokoj suhoj travi, uz rubove poljskih putova ili na improviziranim parkiralištima na kojima se trava već osušila.
Vrućina otkriva loše održavanje
Toplinski val neće uništiti ispravan i uredno održavan automobil. No vrlo brzo će pokazati slabosti onih automobila koji nisu dobro održavani. Prije duljeg puta zato treba provjeriti gume, tlak, razinu rashladne tekućine, ulje i rad klime.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.