Prijava
Punjač možda može isporučiti 150, 250 ili 350 kW, ali automobil odjednom prima samo mali dio toga. U većini slučajeva nije riječ ni o kvaru punjača ni o problemu s automobilom
Tko je barem nekoliko puta punio električni automobil na brzom DC punjaču vjerojatno je primijetio isti obrazac. Automobil u početku prima veliku snagu, postoci rastu vrlo brzo, a zatim, negdje prema 70 ili 80 posto napunjenosti, sve počinje usporavati. Punjač možda može isporučiti 150, 250 ili 350 kW, ali automobil odjednom prima samo mali dio toga. U većini slučajeva nije riječ ni o kvaru punjača ni o problemu s automobilom, nego o potpuno normalnom ponašanju baterije.
Snaga navedena na punjaču predstavlja njegov maksimum, a ne jamstvo da će automobil cijelo vrijeme puniti tom snagom. Koliko će energije baterija prihvatiti određuje sam automobil, odnosno njegov sustav upravljanja baterijom. Kada je baterija relativno prazna, u pravilu može prihvatiti mnogo veću snagu. Kako se puni, maksimalna dopuštena snaga postupno pada, a usporavanje je posebno izraženo pri visokom stupnju napunjenosti.
Razlog leži u kemiji litij-ionskih baterija. Tijekom punjenja litijevi ioni ulaze u strukturu elektroda, a što je ćelija bliže punom kapacitetu, proces postaje osjetljiviji. Prevelika struja u toj fazi povećavala bi zagrijavanje i opterećenje ćelija te dugoročno mogla ubrzati degradaciju baterije. Zato sustav upravljanja baterijom stalno prati temperaturu, napunjenost i druge parametre te prema potrebi ograničava snagu.
Krivulja punjenja razlikuje se od automobila do automobila, ali osnovni princip uglavnom je isti. Pri nižem stupnju napunjenosti baterija može dugo primati vrlo visoku snagu. Kako se približava 70 ili 80 posto, snaga počinje osjetnije padati, između 80 i 90 posto pad može biti vrlo izražen, a posljednjih deset posto često traje nesrazmjerno dugo. Zbog toga se u tehničkim podacima gotovo uvijek navodi vrijeme punjenja od 10 do 80 posto, a mnogo rjeđe od 0 do 100 posto.
Koliko će punjenje biti brzo ovisi i o temperaturi baterije. Hladna baterija može znatno ograničiti snagu, baš kao i pretjerano zagrijana. Zato mnogi moderni električni automobili prije dolaska na brzi punjač automatski zagrijavaju ili hlade bateriju kako bi je doveli u optimalno temperaturno područje.
U praksi to znači da na dugom putovanju često nema smisla čekati da se baterija napuni do 100 posto. Ako automobil, primjerice, od 10 do 80 posto puni vrlo brzo, a zatim mu za posljednjih 20 posto treba dodatnih 20 ili 30 minuta, često je vremenski učinkovitije krenuti dalje i stati ranije nego biste morali s punom baterijom.
Postoji još jedna važna stvar. Ne postoji univerzalno pravilo da svaki električni automobil počinje drastično usporavati točno na 80 posto. Neki modeli visoku snagu zadržavaju dulje, drugi je smanjuju ranije, a mnogo ovisi o kemiji baterije, temperaturi i samoj konstrukciji sustava. Zato dvije baterije podjednakog kapaciteta i podjednake maksimalne snage punjenja mogu imati vrlo različito vrijeme punjenja.
Dakle, kada snaga na punjaču počne naglo padati, automobil najčešće ne puni sporije zato što nešto nije u redu. Upravo suprotno, elektronika svjesno smanjuje snagu kako bi zaštitila bateriju. Punjač može nuditi stotine kilovata, ali automobil je taj koji u svakom trenutku odlučuje koliko ih njegova baterija može sigurno prihvatiti.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.