Ovog ljeta putujete autom po Europi? Ovo su sva pravila za vinjete i cestarine

Ljetno putovanje automobilom po Europi sve je manje jednostavno kada je riječ o plaćanju cesta. Nekad je bilo dovoljno stati na naplatnoj kućici, uzeti karticu i platiti na izlazu. Danas uz klasične rampe postoje digitalne vinjete, naplata prema registraciji, Free-Flow sustavi bez zaustavljanja, posebne pristojbe za tunele i mostove te uređaji za automatsku naplatu. Za vozače je najvažnije znati dvije stvari: gdje se mora kupiti vinjeta prije ulaska na autocestu i gdje se cestarina mora platiti naknadno, jer kazne često stižu tek tjednima poslije.

Slovenija

Slovenija koristi digitalne vinjete za vozila do 3,5 tona. One su obavezne na autocestama i brzim cestama, a kupuju se prema registraciji vozila. Dostupne su kraće i dulje opcije, od sedam dana, mjesec dana, 6 mjeseci i jedne godine, a kupnja je moguća internetski ili na prodajnim mjestima, uključujući benzinske postaje u blizini granice. Karavanke su posebna priča: tunel se plaća odvojeno i nije uključen u slovensku vinjetu. 

foto: Slaven Branislav Babić/PIXSELL

Austrija

Austrija je najvažnija tranzitna zemlja za mnoge hrvatske vozače i turiste koji idu prema Alpama, Njemačkoj ili na sjever Europe. Za autoceste i brze ceste potrebna je vinjeta za vozila do 3,5 tona. Dostupne su vinjete za 1 dan, 10 dana, 2 mjeseca i godinu. Jednodnevna vinjeta postoji samo u digitalnom obliku. Digitalne vinjete za 1 i 10 dana mogu vrijediti odmah, ali dvomjesečna i godišnja kod internetske kupnje za privatne kupce u pravilu vrijede tek od 18. dana. Na alpskim dionicama, poput Brennera, Tauerna ili Arlberga, dodatno se plaća posebna cestarina na naplatnim kućicama.

Italija

Italija zadržava klasičan sustav naplate na većini autocesta. Na ulazu se uzima kartica, na izlazu se plaća prijeđena dionica. Brze ceste, označene kao Strada Statale, u pravilu su besplatne. Na nekim dionicama plaća se paušalni iznos unaprijed, a oko Milana i na dijelu autoceste A33 koristi se Free-Flow sustav. To znači da nema zaustavljanja, nego se prolazak bilježi kamerama. Plaćanje se mora obaviti naknadno, najčešće preko interneta, a rok je 15 dana. Tko često putuje Italijom, može razmisliti o elektroničkom uređaju, ali povremenim turistima dovoljno je dobro pratiti oznake.

foto: Canva

Francuska

U Francuskoj je većina autocesta naplatna, ali nema vinjete. Na klasičnim dionicama vozač uzima karticu pri ulasku na autocestu, a plaća pri izlasku ili pri prelasku na drugu naplatnu dionicu. Plaćanje je moguće gotovinom, karticama ili elektroničkim uređajem za naplatu. Treba paziti na oznake iznad traka, jer su one s malim slovom "t" namijenjene isključivo vozilima s Télépéage uređajem. Francuska postupno širi i sustav naplate bez zaustavljanja, takozvani "Péage Flux Libre". Takve dionice prepoznaju se po posebnim oznakama, a prolazak se bilježi kamerama i senzorima. Cestarinu tada treba platiti naknadno, najčešće preko interneta, kod operatora dionice ili preko automatskog računa, u pravilu u roku od 72 sata. Taj se sustav koristi na A79, na A13 i A14 prema Normandiji te na pojedinim drugim dionicama. Ako se naknadno plaćanje propusti, uz cestarinu se može naplatiti i dodatna kazna.

Španjolska

U Španjolskoj nema vinjeta. Naplaćuju se pojedine autoceste, uglavnom označene kao AP, dok su Autovías uglavnom besplatne. Na naplatnim dionicama u pravilu se uzima kartica i plaća na izlazu, a cijene se mogu razlikovati ovisno o danu i dobu dana. Neke dionice imaju paušalnu naplatu. Trake označene s “Télépéaje”, “T” ili “VIA-T” namijenjene su vozilima s elektroničkim uređajem. Na dijelu A636 koristi se Free-Flow naplata bez rampi.

foto: Canva
Češka

Češka koristi isključivo elektroničke vinjete za vozila do 3,5 tona. Vinjeta se mora kupiti prije ulaska na naplatnu autocestu, a vezana je uz registraciju vozila. Motocikli su izuzeti. Kupovati treba preko službenih kanala, jer su posredničke stranice često skuplje.

Slovačka

Slovačka također koristi elektroničke vinjete. One vrijede za osobna vozila i kampere do 3,5 tona, a kupuju se prema registraciji. Ako vozilo s prikolicom prelazi ukupnu dopuštenu masu od 3,5 tona, za prikolicu može biti potrebna dodatna vinjeta. Kao i kod drugih država s digitalnim vinjetama, najveća greška je krivo upisana registracija, jer se sustav oslanja na kamere.

foto: PIXSELL

Mađarska

Mađarska ima elektroničke vinjete za autoceste i dio brzih cesta. Pravila ovise o kategoriji vozila, broju sjedala i najvećoj dopuštenoj masi. Od 2026. i kamperska vozila teža od 3,5 tona prelaze u sustav e-vinjeta, što pojednostavljuje pravila za putnike s velikim kamperima. Vinjetu treba kupiti prije ulaska na naplatnu cestu, a potvrdu je dobro sačuvati. Mađarski sustav strogo provjerava registracije kamerama, pa se pogreška u slovu ili državi registracije može pretvoriti u kaznu.

Poljska

Poljska ima mješovit i relativno kompliciran sustav. Pojedine autoceste, primjerice dijelovi A2, privatno su financirane i naplaćuju se svim vozilima. Dio mreže financira država i za vozila do 3,5 tona ondje nema cestarine. Ovisno o dionici, plaća se na naplatnim kućicama, internetski ili preko uređaja za elektroničku naplatu.

Švicarska

Švicarska nema kratkoročnu vinjetu. Za autoceste je potrebna godišnja vinjeta, bez obzira putuje li se kroz zemlju samo jedan dan ili cijelu godinu. Vrijedi za osobne automobile, motocikle, kampere i prikolice do 3,5 tona. Tko vuče prikolicu ili kamp-kućicu, mora imati dvije vinjete - jednu za vozilo i jednu za prikolicu. Postoje fizičke i didgitalne vinjete. 

Nizozemska

Nizozemska je za osobne automobile uglavnom jednostavna jer nema klasične cestarine na većini cesta. Iznimka su pojedini tuneli i dionice, među kojima je A24 kod Rotterdama, gdje se koristi elektronička naplata bez naplatnih kućica. Vozač sam mora platiti prolazak preko interneta ili unaprijed aktivirati automatsko plaćanje. 

Belgija

Belgija za osobne automobile do 3,5 tona uglavnom nema klasičnu cestarinu. Za turiste je to jedna od jednostavnijih zemalja, no postoje posebne naplate za pojedine tunele i infrastrukturu.