Prijava
U Hrvatskoj najmanje 50 tvrtki proizvodi dijelove za automobile, ali oni od države ne dobivaju ni lipe subvencija. Ipak, ima nevjerojatnu snagu i lijepu perspektivu
Kako smo i u prvom nastavku teme o hrvatskoj autoindustriji pisali, ona ima nevjerojatnu snagu i dakako lijepu perspektivu. U poplavi turobnih tema, propadajućih poslova i tvrtki, zamornih i ispraznih političkih i ekonomskih rasprava u sjeni se razvija jedan senzacionalan, odličan i unosan posao. S ponosom se može reći - Hrvatska ima autoindustriju! I ne samo to, ona raste, širi se i ima potencijala.
Godišnji prihod prošle je godine dosegnuo 5 milijardi kuna i od toga je 90% ostvareno izvozom
Procjenjuje se da hrvatska autoindustrija zapošljava oko 9000 ljudi, što je 3% ukupno zaposlenih, i to uz prosječnu neto plaću od 5600 kn. Godišnji prihod prošle je godine dosegnuo 5 milijardi kuna i od toga je 90% ostvareno izvozom. Udio automobilske industrije u ukupnom izvozu Hrvatske iznosi 1,8 posto. Sve to ostvareno je bez lipe poticaja. Nevjerojatno, država je u posljednjih pola godine odobrila 30 milijuna kuna poticaja za nabavku elektro i hibridnih auta, stimulirajući pri tome nikoga drugoga nego ionako bogate japanske gospodarstvenike, a da pri tome ni kunu nije izdvojila za domaće tvrtke koje se bave auto industrijom i koje toj istoj državi uplaćuju ogromne poreze i doprinose.
Ispada da zapravo domaća auto industrija financira najviše Toyotu. Autoindustrija u nas cvate i nejasno je zašto je onda država ignorira? Prema nekim procjenama u Hrvatskoj najmanje 50 tvrtki proizvodi dijelove za automobile, ali oni od države ne dobivaju ni lipe subvencija. Štoviše, ne postoji ni industrijska strategija ove grane, a proizvođači su više manje oslonjeni na vlastito poduzetništvo, inovativnost i snalaženja. U pravilu, većina je tvrtki u Hrvatskoj, koje se bave ovom djelatnošću, u rukama stranaca i oni su ti koji svojim kanalima pronalaze puteve do krajnjih korisnika. Treba li tome biti tako?
Svjetska i europska praksa govore kako mudre države potiče domaću industriju i to ne samo novčanim subvecijama, već i organizacijskim strukturama, savjetima, udruženjima, strategijom... Već sam pogled preko granice upozorava kako to rade pametni. Iako je 5 milijardi kuna izvoza auto dijelova ozbiljan posao, što tek reći za brojke koje postižu Slovenci, Slovaci, Mađari, Rumunji, Srbi...
U Sloveniji 20.000 radnika radi u auto industriji, a ostvaruju prihod od 23 milijarde kuna. Što tek kazati za Slovačku koja je privukla inozemni kapital i koja per capita proizvodi najviše auta na kugli zemaljskoj. Ponajviše zahvaljujući tvornicama Kia, Volkswagena i Škode godišnje uprihoduju 460 milijardi kuna, ili 92 puta više nego što je to slučaj u Hrvatskoj! Mađari ostvaruju 23x više prihoda s osnova izvoza auto dijelova, Austrijanci 25x... Ovakve brojke mogle bi se redati u nedogled i one otkrivaju kakav se zaporavo ogroman potencijal ovdje skriva.
Nastavlja se...
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.