Prijava
Presudno nije koristi li vozač mobitel ili zaslon u autu i koristi li uređaj za slanje poruke, promjenu glazbe ili podešavanje brisača...
Veliki zasloni osjetljivi na dodir danas su gotovo standard u novim automobilima. Na njima se namješta navigacija, klima, glazba, a kod nekih modela čak i funkcije poput rada brisača, svjetala ili upravljanja automatskim mjenjačem. No jedna presuda iz Njemačke pokazuje da se vozač zbog toga može naći u problemima sa zakonom i da može biti kažnjen zbog korištenja zaslona automobila čak i kada putem njega pokušava upravljati osnovnim funkcijama automobila.
Slučaj se dogodio vozaču Tesle koji je tijekom kiše želio promijeniti interval rada brisača. Kod njegova automobila ta je funkcija bila smještena u podizborniku velikog središnjeg zaslona. Dok je pokušavao doći do odgovarajuće postavke, predugo je skrenuo pogled s ceste, izgubio kontrolu nad automobilom i završio u jarku, pritom oštetivši nekoliko stabala i prometnih znakova.
Njemački sud kaznio ga je s 200 eura, dodijelio mu dva negativna boda i zabranio upravljanje automobilom na mjesec dana, istom kaznom koja se dodjeljuje ako se tijekom vožnje koristi mobitel i izazove nesreća. Vozač se žalio, ali slučaj je 2020. godine završio pred Višim zemaljskim sudom u Karlsruheu, koji njegovu žalbu nije prihvatio.
Ključni dio presude bio je zaključak da se središnji zaslon osjetljiv na dodir smatra elektroničkim uređajem u smislu njemačkih prometnih propisa. Pritom nije važno koristi li vozač mobitel ili zaslon u autu i koristili li uređaj za slanje poruke, promjenu glazbe ili podešavanje brisača. Presudno je koliko dugo pogled odvaja od ceste.
Ta presuda od tada je postala jedan od ključnih presedana u njemačkoj prometnoj praksi i važan referentni slučaj i izvan Njemačke. Njemački zakon i danas jasno dopušta korištenje elektroničkog uređaja tijekom vožnje samo ako ga se ne drži u ruci te ako je pogled prema zaslonu tek kratak i prilagođen prometnoj situaciji.
Drugim riječima, nije zabranjeno dodirnuti zaslon automobila. Problem nastaje kada vozač zbog traženja funkcije kroz izbornike predugo prestane gledati cestu. Upravo je presuda iz Karlsruhea jasno pokazala da činjenica što je proizvođač neku važnu funkciju odlučio smjestiti na touchscreen ne oslobađa vozača odgovornosti.
Tema je u međuvremenu postala još važnija jer su zasloni preuzeli sve više funkcija u modernim automobilima. I sama Tesla danas omogućuje praktičnije upravljanje nekim funkcijama bez traženja po izbornicima. Primjerice, na aktualnim modelima brzina brisača može se mijenjati kotačićem na upravljaču, a brojnim funkcijama može se upravljati glasovnim naredbama.
Slučaj zato više nije samo zanimljiva priča o jednom vozaču Tesle koji je završio u jarku. Postao je upozorenje za cijelu automobilsku industriju. Što proizvođači više fizičkih tipki zamjenjuju zaslonima i podizbornicima, to se češće postavlja pitanje gdje završava moderna tehnologija, a počinje opasno odvlačenje pozornosti. Drugim riječima, činjenica da je proizvođač neku važnu funkciju smjestio duboko u izbornik nije opravdanje ako vozač zbog nje prestane pratiti cestu. Pravna odgovornost i dalje ostaje na osobi za upravljačem.
Njemačka praksa tako otvara i šire pitanje modernog dizajna automobila. Zasloni omogućuju čišće interijere i velik broj funkcija, ali ako je za jednostavnu radnju potrebno nekoliko dodira i dulje gledanje u ekran, tehnologija koja bi trebala olakšati vožnju može postati upravo suprotno.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.