Prijava
U rubrici "SJEĆATE LI GA SE?" govorimo o automobilima koji su obilježili našu prošlost, ali su bili toliko neupadljivi da smo ih vrlo brzo zaboravili. Današnji gost je automobil koji jednostavno nije imao "ono" da bi naslijedio legendarnog prethodnika
Lancia je danas marka koja je potpuno nevažan igrač u svijetu automobila. Imaju samo jedan model, mali Ypsilon, a i on je na tržištu već gotovo 12 godina. I dok je u Italiji još relativno uspješna, izvan nje Lancia gotovo da i ne postoji. Pa iako godinama slušamo planove o oporavku Lancie i gledamo loše pokušaje toga (rebrendirani modeli Chryslera bili su posljednji šlag na tortu neuspjeha) Lancia tone sve dublje i dublje. Ako je za vjerovati Stellantisu, uskoro bi trebala početi renesansa ove slavne marke, no dok to zaista i ne vidimo, teško je povjerovati u tako nešto. Lancia je u stalnoj silaznoj putanji, a sve je počelo otprilike u vrijeme kada je model koji je današnji gost rubrike "SJEĆATE LI GA SE?" bio na tržištu.
Prije 30 godina druga generacija Delte imala je težak zadatak. Zamijeniti automobil koji je bio jedan od najlegendarnijih modela koji su ikada došli iz Italije, prvu generaciju Delte. Da, možda čudno zvuči da kompaktnu Lanciu nazivamo jednim od najlegendarnijih modela iz države koja nam je dala toliko legendarnih Ferrarija, Lamborghinija, druge egzotike i mnogo Fiata koje nikada nećemo zaboraviti, no Delta s pravom spada među najveće talijanske legende. Bio je to izuzetno uspješan kompaktni auto, kako na tržištu tako i u reliju gdje je Delta godinama bila nepobjediva. Druga generacija ovog modela imala je tešku misiju zamijeniti takav model, a vrijeme će uskoro pokazati da će to biti nemoguća i vrlo neuspješna misija.
Prva generacija Delte na tržištu je bila punih 14 godina i Lancia je jako zakasnila s nasljednikom. Iako su o njemu razmišljali mnogo ranije. Godine 1988., Fiat je predstavio platformu Tipo Due, koja je u sljedećem desetljeću bila osnova za gotovo sve kompaktne modele Grupe. Prvi izdanak Tipa Due bio je Fiat Tipo s pet vrata, a drugi limuzinska Lancia Dedra predstavljena 1989. godine. Zašto tada nije stigla i nova Delta? Lancia je bila uvjerena da je prošli model još uvijek vrlo zanimljiv i da nasljednik može pričekati. Također, koncern Fiat nije htio prejaku konkurenciju Tipu u vlastitoj kući. I tako su čekali sve do 1993. godine.
Razvoj generacije Delte započeo je tek 1988., kada je Dedra s četvera vrata već bila predstavljena. Kao osnova poslužila je ista platforma. Nakon četiri i pol godine razvoja, auto je predstavljen u proljeće 1993. godine. Nova Delta se na početku nudila samo s petora vrata, a tek 1995. stigla je i verzija s troja. To je bio prvi veliki minus, u doba kad su trovratni modeli bili itekako cijenjeni i traženi. Također, model s tolikim sportskim nasljeđem jednostavno je trebao takvu verziju, a nje nije bilo pune dvije godine.
Iza dizajna nove Delte stajala je torinska tvrtka I.DE.A pod vodstvom Ercolea Spade u suradnji s Centro Stile Lancia. Delta je stilski bila vrlo dobro pogođena, kao moderna interpretacija prethodnika s nekim obilježjima Alfa Romeo Alfasuda. Neki dizajnerski detalji preuzeti su i s drugih, tada aktualnih Lancia. Ipak, nova Delta svakako nije izgledala tako spektakularno kao prethodnik i mnogim tradicionalnim ljubiteljima Lancie nije se svidjela. No najviše ih je smetalo što je s drugom generacijom Lancia odustala od legendarnih sportskih Integrale modela s pogonom na sve kotače, ali i od trkaćih reli ambicija. Kupci su se morali zadovoljiti mnogo skromnijim izvedbama.
Osnova je bila Delta s 1,4-litrenim motorom i 75 KS, a nudili su se još benzinci od 90, 103 i, kasnije, 131 KS. U ponudi je bio i jedan dizel s 90 KS. Sportska verzija Delta 2.0 16V HF imala je 186 do 193 KS. Mnogo, no daleko je taj model bio od legendarnih Integrale verzija.
Veliki problem s Lanciom Deltom druge generacije bila je cijena. Auto je primjerice u njemačkoj bio oko 3000 maraka skuplji od usporedivog Golfa i oko 4000 maraka skuplji od Fiata Tipa s kojim je dijelio mnogo mehanike i drugih detalja. Rijetki kupci su bili spremni toliko dati za ovaj auto unatoč tome što su mediji u testovima diljem Europe isprva hvalili ovaj automobil. Godine 1994. njemački ADAC, koji nikada nije bio previše sklon talijanskim autima je nahvalio je Deltu zbog dobre opreme i voznih svojstva. Voljeli su je i mediji u Velikoj Britaniji.
No ubrzo su i mediji "promijenili ploču". Delti se se više zamjerala manjkava sigurnost, odnosno što nije imala zračni jastuk za suvozača. No najveći predmeti kritike bili su loši materijali i kvaliteta izrade.
Prodaja je zbog svega navedenog išla vrlo loše od prvog do zadnjeg dana na tržištu. U klasi u kojoj su konkurenti prodavali milijune automobila Delta II se tijekom karijere prodala u samo 138.980 primjeraka. Ni blizu ionako skromnim Lancijinim planovima da godišnje prodaje oko 60.000 Delti.
U Hrvatskoj su Delte druge generacije bile i ostale vrlo rijetki automobili. Auto je predstavljen za vrijeme Domovinskog rata kada je platežna moć Hrvata bila tolika da su rijetki kupovali nove aute, pogotovo skuplje poput Delte. Kasnije je stiglo nešto rabljenih modela no i oni su u međuvremenu skoro potpuno nestali s naših cesta. U našim oglasnicima ćete vrlo rijetko naći neku Deltu druge generacije. I "vani" ih nema puno, no kako su prilično rijetke solidno drže cijenu. U lošem stanju koštaju od oko 2000 eura, a u dobrom stanju Deltu II možete naći za 5000 eura na više. Sportski HF model dostižu i 15 do 20 tisuća eura ako su u dobrom stanju. Za usporedbu, HF Integrale verzije prve Delte danas koštaju, ovisno o stanju i modelu, od oko 20-30 tisuća eura, pa do više od 200.000 eura (!) za dobro očuvane rijetke verzije.
Druga generacija Delte bila je toliki neuspjeh da Lancia nije ni razmišljala o izravnom nasljedniku. Proizvodnja je završila u ljeto 1999. godine, a na novu Deltu trebali smo čekati 10 godina. No taj je model bio još manje uspješan. Unatoč svemu, Lancia će, očito, pokušati još jednom. Prema planovima Lancie, 2028. godine na tržište bi trebala stići i četvrta generacija Delte. Ovoga putra kao poputno električni auto.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Autostart.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Autostart.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Komentator
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.