Svaki peti auto od 2008. kupljen u Europi je crn, dobro stoje i metalik-srebrna te siva boja, u velikome je naletu i bijela, koja dominira svijetom, takav je svaki četvrti auto, poput Kerumova Maybacha
Kakav gazda takav pas, kakav auto takav gazda! Je li za upravljačem agresivnog auta i jednako tako temperamentan vozač? Što reći o ulozi boja? Voze li samo veseli ljudi aute živih boja, a depresivci sive, maslinaste, crne...? Kako izgleda globalna paleta boja auta, kako europska, a kako naša?
U svijetu prevladava bijela boja, takav je svaki četvrti auto, točnije njih 28 posto, a slijedi crna boja koju “nosi” svaki četvrti kupac (18%) novih auta. Treća omiljena je srebrna/siva koja drži 13 posto tržišta, svaki deseti auto smeđi je, a devet je posto crvenih!
U Europi je i nadalje bitno drukčije, iako se i na Starome kontinetu bijela boja sve više probija. Prije samo desetak godina bijeli auto vozio je samo svaki deseti Europljanin. Danas se procjenjuje da to čini svaki sedmi. Crna je bila i još uvijek je dominantna, takav je svaki četvrti auto u Europi. Srebrna je odmah za vratom crnoj, a odlično se drži i siva.
Koliko je važno koje je boje auto? Na početku modernoga razdoblja koje je II. industrijskom revolucijom 1907. otvorio Henry Ford Modelom T, boja nije imala nikakav značaj.
Prvi visokoserijski auto proizvodio se u samo jedinoj boji – bio je crn. Čuven je odgovor Henry Forda koji je na pitanje o alternativnim bojama jednostavno kazao: Možete naručiti bilo koju boju za Model T, naravno - ako je crna! Dakako, nije Ford imao ništa protiv drugih boja. Njegov cilj bio je smanjiti troškove na najmanju moguću mjeru. Imao je san napraviti auto koji će prosječni američki radnik moći kupiti jednogodišnjom zaradom. Te formule pokušavaju se I danas držati u Sjedinjenim Državama. Troškovi su ga ograničavali, a autoindustrija je počela govoriti u svim bojama tek kad je zadovoljila esencijalnu glad za vozilima. Isprva je najvažnije bilo domoći se auta, a kako je rastao standard tako su rasli i dodatni zahtjevi, od boja pa sve do sofisticiranih elektronskih sigurnosnih sustava.
Nosi nam se bijela boja. Veseli ljudi voze aute živih boja, a depresivci sive, maslinaste i crne
Sredinom devedestih u Europi je postala sve zastupljenija srebrna, potom i metalik boje. Zamalo svaki drugi auto bio je takav, a bijelih je bilo samo pet posto. Bijela se boja danas vraća na velika vrata? Takav obrnuti proces nije zabilježen samo u zemljama gdje vladaju velike vrućine, nego i u Europi, poslovično naklonjenoj crnoj i crvenoj boji.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.