Prijava
Najveći financijski gubici i dalje dolaze iz klasičnih scenarija, insceniranih prometnih nesreća, preuveličanih šteta i manipulacija kod kasko osiguranja
O prijevarama u osiguranju danas se često govori kroz prizmu umjetne inteligencije i digitalnih manipulacija, no stvarnost je znatno prizemnija. Najveći financijski gubici i dalje dolaze iz klasičnih scenarija, insceniranih prometnih nesreća, preuveličanih šteta i manipulacija kod kasko osiguranja. Drugim riječima, prijevare su i dalje više "analogni" nego digitalni problem.
Inscenirane nesreće i "kreativna" interpretacija događaja
Najveći izazov za osiguratelje predstavljaju upravo prometne nesreće koje su ili potpuno izmišljene ili stvarni događaji prikazani drugačije nego što su se zaista dogodili. Kod kasko osiguranja česti su pokušaji prijave nepostojećih šteta ili značajnog povećanja stvarnog iznosa oštećenja.
Dodatni problem je činjenica da je broj policijskih očevida drastično pao. S više od 92.000 očevida 2003. godine na tek 35.729 u 2024. godini, riječ je o padu od oko 61 posto. To znači da u velikom broju slučajeva ne postoji službena dokumentacija koja bi jasno potvrdila dinamiku nesreće.
No ni policijski očevid nije jamstvo vjerodostojnosti. Upravo su neke od najvećih prijevara bile prijavljene policiji i imale službeni zapisnik, što im daje dodatni sloj uvjerljivosti.
Tragovi koji otkrivaju istinu
Kod sumnjivih slučajeva ključna su pitanja vrlo konkretna: odgovaraju li oštećenja na vozilima opisanom sudaru, postoje li tragovi koji bi morali postojati, poklapaju li se kontaktne točke i mogu li se visine i oblici oštećenja logično povezati s prijavljenim događajem.
U takvim situacijama presudne mogu biti i fotografije snimljene odmah nakon nesreće. No važno je da budu u izvornom formatu jer aplikacije za slanje poruka često brišu metapodatke poput vremena i lokacije nastanka fotografije, što može značajno smanjiti njihovu dokaznu vrijednost.
Teret dokazivanja i ključna uloga vještaka
U sudskim postupcima sumnja nije dovoljna. Teret dokazivanja prijevare gotovo uvijek je na osiguratelju, a sudovi traže jasne, konkretne i uvjerljive dokaze. Upravo zato sudski vještaci imaju iznimno važnu ulogu.
Njihovi nalazi često odlučuju ishod spora, no problem nastaje kada su vještačenja nestručna ili nepotpuna. Ako se prijevarni zahtjevi potvrđuju kroz loše nalaze, šalje se opasna poruka, da se takve prijevare mogu isplatiti.
"Crna kutija" u automobilima mijenja pravila igre
Sve veću ulogu u dokazivanju imaju nove tehnologije. Posebno se ističe EDR sustav, svojevrsna automobilska "crna kutija" koja bilježi podatke nekoliko sekundi prije sudara - brzinu, kočenje, ubrzanje, položaj upravljača i aktivaciju sigurnosnih sustava.
Procjenjuje se da takvu tehnologiju ima oko 10 do 15 posto vozila na hrvatskim cestama. Podaci iz EDR-a mogu biti ključni dokaz na sudu, ali samo ako su pravilno izuzeti i analizirani od kvalificiranih stručnjaka.
Varaju i servisi
Važno je naglasiti da prijevare nisu isključivo vezane uz osiguranike. Postoje i slučajevi manipulacija u servisnim radionicama, primjerice kroz prikazivanje većeg opsega oštećenja ili zamjene dijelova, osobito kada se procjene temelje na fotografijama.
Istodobno, kazneni postupci zbog prijevara rijetko se pokreću jer su dugotrajni i neizvjesni. Čak i kada postoji pravomoćna presuda, osiguratelj u građanskom postupku mora dodatno dokazivati neosnovanost zahtjeva.
Tko na kraju plaća?
Na prvi pogled, prijevare u osiguranju djeluju kao problem između pojedinca i osiguravajuće kuće. U stvarnosti, posljedice su puno šire. Takvi slučajevi povećavaju troškove sustava, opterećuju sudove i u konačnici utječu na sve osiguranike kroz više premije. Drugim riječima, svaka lažna šteta na kraju se raspodijeli na sve vozače. I upravo zato borba protiv prijevara nije samo interes osiguratelja, nego i pitanje održivosti cijelog sustava.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.