Podaci s naplatnih kućica uspoređivani su s poreznim i carinskim evidencijama, a softver je automatski označavao vozila koja su predugo boravila u zemlji sa stranim registracijama
Grčke vlasti pokazale su kako moderna tehnologija može potpuno promijeniti pravila igre. Ono što je godinama prolazilo ispod radara, vožnja skupocjenih automobila na stranim registracijama kako bi se izbjegli visoki porezi, sada je završilo masovnim zapljenama vrijednim više od 10 milijuna eura.
U središtu akcije nisu bile klasične policijske kontrole, već sustav pametnih kamera na autocestama. Podaci s naplatnih kućica uspoređivani su s poreznim i carinskim evidencijama, a softver je automatski označavao vozila koja su predugo boravila u zemlji bez registracije. Drugim riječima, svako prolazak kroz naplatnu postaju ostavljao je digitalni trag koji se više nije mogao ignorirati.
Na temelju tih informacija, posebna jedinica grčke porezne uprave AADE pokrenula je koordinirane akcije diljem zemlje. Rezultat je impresivan, ukupno 229 zaplijenjenih luksuznih automobila. Među njima su modeli marki poput Ferrarija, Porschea, Bentleya i Mercedes-Benza, a pojedini primjerci procjenjuju se na čak 750.000 eura.
Godinama je praksa bila relativno jednostavna, a dobro nam je poznata i na našim prostorima. Vlasnici bi registrirali automobile u drugim državama s nižim davanjima u kojima imaju fiktivno prebivalište, i koristili ih u Grčkoj kao da su turisti. Budući da su carinske kontrole bile rijetke, rizik je bio minimalan, a osim toga bilo je teško dokazati da se auti stalno koriste u državi. No digitalni nadzor potpuno je promijenio situaciju, sustav prati kretanje vozila kontinuirano i bez mogućnosti "izmotavanja".
Istraga je otkrila i ozbiljnije probleme. Neka vozila imala su izmijenjene serijske brojeve, što upućuje na mogućnost krađe, dok su u pojedinim slučajevima pronađene i ilegalne supstance u automobilima. Osim toga, vlasti su počele provjeravati financijsko podrijetlo kupnje tih automobila, jer se u više slučajeva nije moglo objasniti kako su vlasnici financirali tako skupe modele.
Prema grčkom zakonu, vozila sa stranim registracijama smiju se koristiti najviše 185 dana unutar godine, i to isključivo ako vlasnik nema prebivalište u zemlji. Sve izvan toga smatra se kršenjem propisa, a kazne mogu biti izuzetno visoke, uključujući i trajno oduzimanje vozila.
Slična praksa postoji i u Hrvatskoj. Osobe koje imaju prebivalište u Hrvatskoj ne smiju trajno koristiti vozila na stranim registracijama, osim u vrlo ograničenim situacijama. Automobili s inozemnim tablicama smiju se koristiti najviše šest mjeseci unutar godine dana, i to primarno za turiste ili osobe koje doista žive u inozemstvu. Nakon tog roka vozilo se mora registrirati u Hrvatskoj i podmiriti sva davanja, uključujući poseban porez na motorna vozila.
Ako se utvrdi zlouporaba, slijede ozbiljne posljedice. Carina i policija mogu izreći visoke novčane kazne, naplatiti sve izbjegnute poreze i davanja retroaktivno, a u krajnjem slučaju moguće je i oduzimanje vozila.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.