Prijava
Nakon Giorgetto Giugiaroa u zasluženu je mirovinu otišao tvorac Alfe 156, jedne od najljepših limuzina, još jedan Talijan koji je drmao svijetom dizajna posljednjih pola stoljeća
Najmoćniji dizajner na svijetu objesio je markere o klin! Nema više Waltera de Silve (64), nema više šefa dizajna Grupe Volkswagen i nema više talijanske dominacije u dizajnu automobila. Veteran dizajna s karijerom dugom 43 godine otišao je u mirovinu. Sve do pred koji dan bio je zadužen za izgled Audija, Bentleya, Bugattija, Lamborghinija, Porschea, Seata, Škode i Volkswagena.
Kraj studenoga početak je zaslužene mirovine jednoga od najmoćnijih dizajnera na svijetu. Odlazi samo nakon dva mjeseca od izbijanja ogromne afere s varanjem na emisijama štetnih plinova. Sasvim sigurno da Talijan, rođen u Lecceu, nije ni kriv ni dužan zbog previsokih udjela CO2 i NOx-a, ali sudbina je htjela da ode iz mega kompanija zajedno s protagonistima skandala.
Veliko čišćenje u Wolfsburgu kolateralno je okrznula i one koje nije trebalo, one koji su ostavili dubok trag u kompaniji i čijom zaslugom su modeli iz Saxsonije lako pronalazili put do kupaca.
Walter de Silva svjetsku je popularnost stekao kreacijom Alfe 156. Bilo je to sredinom devedesetih kad su još uvijek scenom dominirali «kutijasti» oblici. Talijan koji je rođen u pitoresktnom gradiću uz obalu jezera Como bio je tada posebice ponosan na atraktivnu limuzinu.
Kako i ne bi kad ju je osmislio od «glave do pete», kad je njenim dizajnom komandirao od ideje u glavi pa sve do konačne realizacije. Alfa Romeo 156 još i danas se i kod površnih poznavatelja automobilističkih prilika veže uz ime Waltera de Silve.
Na svojim leđima Walter de Silva ima 45 godina staža, od čega je čak 14 proveo crtajući Alfe, a zadnjih 15 odradio je u VW-u
Upravo ga je Cuore Sportiva lansirala u samu orbitu najvećih i najboljih krojača automobilskog lima. On je naprosto eksplodirao kad je dobio priliku biti na čelu jednog od tada najznačajnijih talijanskih automobilističkih projekata.
Do tada je punih 20 godina crtao samo detalje ili pojedine elemente automobila. Šansu je iskoristio i nije bilo nimalo čudno što ga je baš Alfa 159 katapultirala tamo gdje su imali dosta poteškoća s dizajnerskim izričajem.
Prije 15 godina počela je njegova avantura s Volkswagen grupom i svim njezinim najznačajnijim brendovima. Ovdje se susreo s njemačkim konzervatizmom, ali i ograničenjima koje je znao zaobići.
Nije baš jednostavno mijenjati oblike automobila koji su uspješni, a nije ni poželjno drastično zadirati u crte vozila koji su godinama pobjednici na tržištu. Valjalo je voditi računa i o tehničkim zahtjevima kompanije, o činjenici da je već tada i više od 20 različitih modela dijelilo jednu te istu platformu.
Među kolegama poznat je i po tome što se nije ustezao zasukati rukave te skicirati i modelirati u glini, bez obzira na poziciju koju obnaša. Svojom najuspješnijom kreacijom u Wolfsburgu smatra Audi A5.
Po njegovu odlasku Grupa Volkswagen razmišlja o ukidanju funkcije direktora dizajna Grupe. Na to utječe i afera s dieselskim motorima, zbog koje je otkazana izgradnja novog studija za dizajn, vrijedna 800 milijuna kuna.
Odlazak čudotvrca iz Leccea koji je na kraju karijere imao zadaću udahnuti lepršavost konzervativnim «nijemcima» označio je i kraj talijanske dominacije dizajnom
De Silva je karijeru započeo u 21. godini u Fiatovu čuvenome Centro Stileu, davne 1972. U tome se razdoblju naglo završilo "zlatno doba" automobilizma, zbog porasta cijena nafte. Auti su preko noći postali funkcionalni strojevi, a jedan od predvodnika racionalnoga dizajna bio je radikalni studio I.DE.A. koji su vodili Franco Mantegazza i jedan od najslavnijih arhitekata XX. stoljeća Renzo Piano.
Njima se de Silva pridružio 1977. Kada je Fiat 1986. nakon duge borbe preuzeo mitski Alfa Romeo odmah je doveo de Silvu na čelo studija Centro Stile Alfa Romeo. Iako je nacrtao možda i najljepši auto svih vremena, Alfu 156, neskromno tvrdi kako ona za njega nije najljepša. Taj atribut po njemu pripada legendarnom Citroenu DS 19. Prema njemu, Žaba je više od auta i antibiotik za sve one koji danas moraju robovati brojnim formama i normama.
De Silva je 1999. otišao u Grupu Volkswagen, na čelo SEAT-a kojemu je Ferdinand Piëch želio udahnuti Alfin sportski, latinski, karakter. Piëch ga je 2002. promaknuo na čelo dizajna Seata, Audija i Lamborghinija, a 2007. De Silva zamjenjuje Turčina Murata Günaka na čelu dizajna Grupe Volkswagen.
Početkom 2007. spremno je prihvatio zahtjevan posao i stao na kormilo VW dizajnerskog tima koji broji preko 800 djelatnika i provodi na stotine projekata koji se istodobno razvijaju u dvadesetak dizajnerskih centara širom svijeta.
Zasjevši u stolicu šefa dizajna za jednog od najvećih proizvođača automobila na svijetu preuzeo je veliku odgovornost, ali za njega je to istodobno dodatni motiv. O odluci koju mu je uvelike trasirala život govorio je:
- Najbolje radim kada sam pod pritiskom. Kada rokovi počnu stiskati postajem još djelotvorniji. Kod mene ne funkcionira sistem trenutne inspiracije, bljeskovi lampica u trenucima relaksacije u jacuzzi kadi, ili uz čašu vina. Kada odem na odmor ne razmišljam o autima ili kako bi oni trebali izgledati. O njima razmišljam kada radim, kada sam u svom uredu.
Njegov odlazak poklopio se s umirovljenjem i Giorgetta Giugiara, možda najvećega dizajnera svih vremena, s odlaskom vrhunskoga Lorenza Ramacciottija s čela direktora dizajna Grupe FCA (Fiat Chrysler Automobiles) kojega nasljeđuje Amerikanac, s propašću tvrtke Bertone i prodajom Pininfarine Mahindri. Svi ti događaji u kratkome razdoblju toliko su oslabili talijansku poziciju u svijetu dizajna automobila da možemo govoriti o kraju njihove dominacije koja je trajala od kraja II. svjetskog rata do sada.
OSOBNA KARTA: Walterde’Silva
Od siječnja 2007. upravlja dizajnerskim centrom za cijelu grupaciju VW, nakon što je vodio Audi-Seat-Lamborghini. Tijekom 90-ih radio je u Alfi gdje potpisuje modele 156 i 147. Još uvijek je najpoznatiji po kreaciji 156-ice, a u VW Grupi u koju je pristigo 1999. najponosniji je na potpis koji je stavio ispod modela Audi A5. Njemu se pripisuje i konačan izgled Golfova VI (Robert Lešnik autor) te Golfa VII, Sciroccoa, cijele palate Audija, Seata…
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.