Prijava
U stvarnosti, temperatura motora i rashladne tekućine stalno varira. Zašto je onda na instrumentima prikaz temperature rashladne tekućine stalno na "idealnih" 90 stupnjeva?
Vozači to primjećuju već godinama, ali rijetko tko se zapita što se zapravo događa. Bez obzira na to vozi li se lagano kroz grad, juri autocestom ili vuče prikolicu uzbrdo, kazaljka ili digitalni prikaz temperature rashladne tekućine često stoji, kao ukopan, na idealnih 90 stupnjeva. Kada se motor zagrije i kazaljka dosegne "idealnih" 90 stupnjeva, ili savršeno središnje mjesto mjesto na sredini pokazivača koji nema označene stupnjeve celzijusa, nema više nikakvih pomaka, po uvjetom da je sve u redu s rashladnim sustavom. Temperatura je, u velikom broju automobila, jednostavno - "zamrznuta". Jesu li rashladni sustavi zaista postali tako savršeni ili se radi o nečemu drugome?
U većini modernih automobila, koji imaju pokazivač temperature taj prikaz nije linearan. Auto vam laže jer računalo motora filtrira stvarne podatke i vozaču prikazuje pojednostavljenu vrijednost. U praksi to znači da sve unutar relativno širokog raspona, otprilike između 75 i 105 stupnjeva, izgleda kao savršenih 90 °C. Tek kada temperatura izađe iz tog "sigurnog" prozora, kazaljka ili digitalni prikaz će se pomaknuti i upozoriti vozača.
Razlog za takav pristup nije nikakvo skrivanje problema, nego - smirivanje vozača. U stvarnosti, temperatura motora stalno varira. U gradu će većinom godine biti niža zbog čestog zaustavljanja i slabijeg opterećenja, dok će pri velikom naporu ili snažnom ubrzavanju rasti. Da se te promjene prikazuju u realnom vremenu, neki bi vozači stekli dojam da s automobilom nešto nije u redu, iako je sve potpuno normalno. Iz tog razloga su se proizvođači odlučili na "smirujući pristup".
Zanimljivo je također da danas mnogi automobili više uopće nemaju klasičan prikaz temperature. Umjesto kazaljke ili brojčane vrijednosti, vozač dobiva tek diskretnu lampicu koja se pali, ako je motor hladan ili ako nešto pođe po zlu i rashladna tekućina postane previše vruća. Drugim riječima, proizvođači su nakon "laganja" otišli korak dalje i u nekim autima ih u potpunosti skrivaju dok je sve u granicama normale.
No, što se zapravo događa ispod haube i kako se temperatura mijenja? Moderni motori rade u širem temperaturnom rasponu nego nekad. Benzinski motori najčešće se tijekom normalnog rada kreću između 85 i 105 stupnjeva, dok dizelski, zbog veće učinkovitosti i drugačijeg načina sagorijevanja, često rade nešto hladnije u laganoj vožnji, ali mogu doseći slične ili više vrijednosti pod opterećenjem. Hibridi su posebna priča, njihov motor se često gasi i pali, pa temperatura može znatno varirati, osobito u gradskoj vožnji.
Na temperaturu snažno utječe i stil vožnje. Mirna vožnja s blagim ubrzanjima održava temperaturu stabilnijom, dok dinamična vožnja s čestim ubrzanjima i visokim okretajima povećava toplinsko opterećenje. Vanjska temperatura također igra veliku ulogu. Zimi motor treba dulje da se zagrije, ali se lakše hladi, dok ljeti visoke vanjske temperature otežavaju hlađenje, osobito u gradskoj gužvi. Na autocesti, uz konstantan protok zraka, sustav hlađenja radi učinkovitije, ali i opterećenje motora može biti veće, što ponovno podiže temperaturu.
Unatoč svemu tome, vozač u većini slučajeva vidi samo idealnu temepraturu. Čak i na digitalnim brojčanim prikazima, gdje bi se očekivala veća transparentnost, proizvođači često koriste isti princip "filtriranja". Jedan od razloga laganja je i mogućnost da vozači temperaturu iznad 100 stupnjeva dožive kao alarmantnu. Iako voda vrije na toj temperaturi, rashladna tekućina u automobilu to ne radi, jer je sustav pod tlakom i koristi antifriz, čime se točka vrenja podiže znatno iznad 120 stupnjeva. Problem nastaje tek kada se ti uvjeti naruše, primjerice zbog gubitka tlaka ili kvara u sustavu hlađenja. Upravo zato moderni automobili mogu raditi na temperaturama rashladne tekućine iznad 100 °C bez ikakvih posljedica, dok stvarno pregrijavanje dolazi tek kada sustav više ne može održavati stabilne uvjete.
Za kraj valja naglasiti da laganje proizvođača o temperaturi ili potpuni izostanak takvog pokazivača, odnosno podatka, nije problem. Sustavi hlađenja i upravljanja motorom danas su izuzetno napredni. Elektronički termostati, snažni ventilatori i sofisticirani algoritmi osiguravaju da motor radi u optimalnom rasponu temperature bez obzira na uvjete. Kada nešto zaista pođe po zlu, automobil će to jasno pokazati, bilo naglim skokom kazaljke, upozorenjem na zaslonu ili aktiviranjem zaštitnih funkcija. Istina je da danas auti masovno lažu o temperaturi motora, ali to rade s dobrim razlogom. Umjesto da vozača zatrpavaju stalnim promjenama i nepotrebnim brigama, nude pojednostavljenu sliku u kojoj sve, dok god je sustav zdrav, izgleda savršeno pod kontrolom.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.