Prijava
Iako za svaku od loših navika postoji propisana sankcija, u praksi se one primjenjuju toliko rijetko da su postale dio prometne svakodnevice.
Hrvatske ceste svakodnevno su pozornica prometne nervoze, a uzrok često nisu samo gužve ili teške nesreće, već i niz sitnih, iritantnih prekršaja koji prolaze ispod radara policije. Dok se rigorozne kazne propisuju za brzinu i alkohol, vozače iz takta najčešće izbacuju tuđa bahatost i prometna nekultura. Iako za svaku od tih loših navika postoji propisana sankcija, u praksi se one primjenjuju toliko rijetko da su postale dio prometne svakodnevice. Ovo je popis deset najčešćih grijeha za volanom koji rijetko rezultiraju kaznom.
Nepotrebno korištenje trube
Zvučni signal automobila zamišljen je kao sredstvo upozorenja u opasnim situacijama. Zakon o sigurnosti prometa na cestama precizira da se smije koristiti isključivo ako je ugrožena sigurnost ili pri pretjecanju izvan naselja. Međutim, u gradskim središtima truba je postala sinonim za iskaljivanje frustracija, od nervoznog trubljenja sekundu nakon paljenja zelenog svjetla na semaforu do "pozdravljanja" poznanika. Iako je za takvo ponašanje propisana kazna od 30 eura, policija ga u praksi gotovo nikada ne sankcionira.
Divljanje motociklista sa skrivenim tablicama
Jedan od najopasnijih i najiritantnijih prizora na cestama su motociklisti koji namjerno skrivaju registarske oznake. Tablice se podvlače duboko pod blatobran ili uklanjaju kako bi bile nečitljive kamerama za nadzor brzine ili policajcima. Prometni stručnjaci upozoravaju da se ne radi o bezazlenom prekršaju, već o praksi koju koriste vozači skloni najtežim prometnim "nedjelima". Kazna za tablicu iznosi samo 30 eura, što je smiješno nizak iznos s obzirom na opasnost. Zbog toga se već neko vrijeme najavljuju izmjene zakona koje bi kazne jako postrožile.
"Kampiranje" u lijevoj traci autoceste
Pravilo na autocesti je jasno: vozi se krajnjom desnom trakom, a lijeva služi isključivo za pretjecanje. Ipak, mnogi vozači lijevu traku doživljavaju kao "svoju" i ostaju u njoj čak i kada ne pretiču nikoga, usporavajući tako promet i ponekad frustrirajući brže vozače. Zakon za ovaj prekršaj predviđa kaznu od 260 eura i jedan kazneni bod, no provođenje je u praski vrlo rijetko.
Blokiranje raskrižja
Ulazak u raskrižje unatoč tome što je očito da se iz njega neće moći izaći prije promjene svjetla na semaforu jedan je od glavnih uzroka prometnog kaosa u gradovima. Vozači koji se "zaglave" nasred raskrižja blokiraju promet iz poprečnih smjerova i stvaraju dodatne čepove. Iako Zakon propisuje kaznu od 130 eura za ovaj prekršaj, policija ga sankcionira uglavnom samo tijekom ciljanih akcija u većim gradovima.
Zanemarivanje pokazivača smjera
Nekorištenje popularnog "žmigavca" pri prestrojavanju ili izlasku iz kružnog toka izvor je nebrojenih opasnih situacija i frustracija. Iznenadna promjena smjera bez najave tjera druge vozače na nagla kočenja i stvara nervozu. Kazna za ovaj prekršaj je simboličnih 30 eura, a problem je što ga je gotovo nemoguće dokazati bez izravne prisutnosti policajca na licu mjesta.
Bacanje opušaka i smeća kroz prozor
Bacanje otpada iz automobila u pokretu nije samo nepristojno, već i opasno. Opušak cigarete bačen u prirodu tijekom ljetnih mjeseci može izazvati katastrofalan požar. Zakon ovaj čin tretira kao onečišćavanje okoliša i ugrožavanje sigurnosti, a propisana kazna iznosi 130 eura.
Prespora vožnja koja stvara kolonu
Iako se najviše govori o opasnostima prebrze vožnje, i ona prespora može biti problem. Vozač koji bez opravdanog razloga vozi znatno ispod ograničenja brzine i iza sebe stvara kolonu vozila dužan je zaustaviti se na prvom prikladnom mjestu i propustiti brže od sebe. Ako to ne učini, prijeti mu kazna od 130 eura. Dodatno, ako vozi upola sporije od dopuštene brzine, obavezan je upaliti sva četiri pokazivača smjera. U suprotnom, kazna je 30 eura.
Nepropisno parkiranje
Parkiranje na nogostupu dopušteno je samo na za to označenim mjestima. Ipak, u mnogim gradovima tolerira se iako vozač ne ostavlja dovoljno prostora za prolaz pješaka. Pravilo nalaže da mora ostati najmanje 1,6 metara slobodnog prostora. Kazna je 30 eura, a vozilo može podići i pauk služba, no tako parkirana vozila rijetko se sankcioniraju, pogotovo u prigradskim dijelovima velikih gradova. Vrhunac bahatosti je parkiranje na mjestu za invalide. Za to je kazna 90 eura, a policija ovdje ipak malo češće kažnjava.
Vožnja s hrpom snijega na krovu
Zimi su ceste pune vozača koji očiste tek mali "prozorčić" na vjetrobranskom staklu i krenu na put. Ostatak automobila prekriven je snijegom i ledom, što predstavlja veliku opasnost. Snijeg koji pri većoj brzini odleti s krova može potpuno zaslijepiti vozača iza, dok komadi leda mogu oštetiti druga vozila. Za vožnju neočišćenog vozila propisana je kazna od 130 eura, no prizori auta koji su neočišćeni od snijega su uobičajeni čim zalepršaju prve pahulje.
Agresivno ubacivanje bez žmigavaca
Jedna od najčešćih i najopasnijih navika u svakodnevnoj vožnji je naglo prestrojavanje bez uključivanja pokazivača smjera. Vozači koji se ubacuju "na silu" u kolonu, često bez ikakvog upozorenja, prisiljavaju druge na nagla kočenja i stvaraju lančane reakcije u prometu. Posebno je problematično u gužvama i na autocestama, gdje takvi potezi mogu dovesti do ozbiljnih sudara. Iako zakon jasno propisuje obvezu signaliziranja svake promjene smjera, ovaj prekršaj rijetko se kažnjava jer ga je teško dokazati bez neposredne kontrole.
*uz korištenje AI-a
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.