Koja je razlika između hibrida, blagog hibrida i plug-in hibrida?

Danas posvuda nailazimo na izraz 'hibrid' i na cestama viđamo sve više automobila s takvim pogonom. Ali nemojte se zavaravati, jer to nisu sve auti s identičnim tehničkim principom. Postoji nekoliko vrsta hibrida.

Većina zna da je prvi hibridni automobil koji je došao na tržište bila Toyota Prius. Kada je ovaj auto debitirao prije 27 godina, još uvijek je bio revolucionarni pionir na polju hibridne vožnje. No tijekom godina skoro svaka marka je dobila model s hibridnim pogonskim sklopom. Konkurencija je također dovela do pojave niza novih tipova pogonskih sklopova, kao što su blagi hibridi i plug-in hibridi. 

foto: Toyota

Ponuda raznih hibridnih tipova automobila ponekad djeluje zbunjujuće. Iako su svi označeni kao 'hibridni' automobili, postoje velike razlike koje ih čine jedinstvenima. Ovdje ćemo objasniti što razlikuje blage hibride od klasičnih "full" (pravih) hibrida i plug-in hibrida. 

Hibridni automobili/full hibridi/klasični hibridi  (HEV)

Počinjemo s klasičnim, potpuno hibridnim, ili HEV (Hybrid Electric Vehicle) automobilima. To je varijanta pogona koja je pokretala, između ostalog, prvu Toyotu Prius. "Full" hibridi kombiniraju motor s unutarnjim izgaranjem s jednim ili više elektromotora.  

Automobili s ovim sustavom može, ovisno o situaciji u vožnji, pokretati samo električni motor, samo motor s unutarnjim izgaranjem ili kombinacija ta dva motora. Električni motor dobiva energiju iz baterije koja se sama puni dok vozite. To se postiže pomoću motora s unutarnjim izgaranjem i regenerativnog kočenja, kojim se energija koja bi inače bila izgubljena ponovno koristi i sprema u bateriju. 

foto: Dubravko Kolarić

Danas većina hibrida ima sustav koji kombinira paralelni i serijski hibridni sustav, a automobil, ovisno o situaciji, samostalno odabire hoće li kotače pokretati samo električni motor, električni motor dok bateriju puni benzinski, ili samo benzinski motor. 

Ovaj sustav u stanju je, uz pomoć energije koju proizvodi motor ili regenerativno kočenje, u gradskim uvjetima vožnje od oko 50 do oko 80 posto vremena voziti isključivo na struju. Zato klasični hibrid najveću uštedu ostvaruje u gradskoj vožnji gdje je po potrošnji goriva superioran čak i dizelu. Na otvorenim cestama u principu troši otprilike kao i dizel, no slabost su mu brze ceste, kao što su autoceste, gdje nerijetko troši više i od benzinskog automobila. Svi hibridi imaju automatski mjenjač, najčešće varijabilni (CVT), bez klasičnih brzina i svi su benzinci. 

Blagi hibridi (MHEV)

Danas najčešća verzija hibrida su blagi hibridi, također poznati kao MHEV (Mild Hybrid Electric Vehicle). U statistikama prodaje ih se često zbraja s klasičnim hibridima. Iako imaju vrlo sličan princip rada, u praksi su vrlo različiti od klasičnih hibrida. Kao i klasični hibridi koriste bateriju i električni motor no oni su mnogo manji i mnogo manje efikasni u blagom hibridu. Također, napon električnog sustava kod blagog hibrida je uglavnom mnogo manji nego kod klasičnog, najčešće 48V, kod nekih auta i samo 12 V. Kao rezultat toga, blagi hibrid, za razliku od potpunog hibrida, može voziti na električni pogon u vrlo ograničenoj mjeri ili uopće ne može voziti na struju. 

Kod većine blagih hibrida autu baterija omogućava samo da gasi motor prilikom krstarenja (otpuštanja gasa) kada preuzima opskrbu energijom za mnoge električne potrošače kao što je električni servo upravljač. Kod nekih blagih hibrida moguće je voziti auto na struju samo pri iznimno maloj brzini, primjerice prilikom parkiranja, a kod nekih drugih, blagi hibridni sustav čak omogućuje do otprilike 50 posto gradske vožnje na struju. Primjer ovakvih hibrida je novi Stellatisov sustav koji se koristi u Peugeotu, Opelu, Fiatu i i Citroënu. Iako ima napon od 48 V, funkcionira kao "pravi hibrid", a zbunjujuće može biti što ga neke Stellantisove marke nazivaju blagim hibridnim (Mild Hybrid), a druge hibridnim sustavom (Hybrid). Dakle, blagi hibridi mogu sve što i klasični, u teroriji, no na tržištu ima mnogo više modela kao što su Volkswagenov ili Suzukijev blagi hibrid koji uopće ne mogu voziti na struju, od onih poput Stellantisovih, koji to mogu. 

foto: Dubravko Kolarić

Koja je prednost blagih bibrida? i ovdje potpora baterije i elektromotora osigurava da automobil troši manje goriva. To ga čini, ovisno o sustavu, malo ekonomičnijim do dosta ekonomičnijim od benziskih modela. Konkretno, manje sposobni blagi hibridi, kao ranije spomenuti VW-ovi ili Suzukijevi u stanju su uštedjeti nekoliko decilitara do, recimo, pola litre na 100 kilometara pri sporijoj vožnji, dok napredniji poput Stellatisovog ili Subaruovog mogu uštedjeti i jednu litru goriva u gradu, ovisno o situaciji na cesti i stilu vožnje, čak i više.

U praksi štede manje od klasičnih "full hibrida", no blagi hibridi često su osjetno jeftiniji od potpunih hibrida jer imaju manje kompleksni elektični sustav. Također, za razliku od "pravih" hibbrida oni mogu dolaziti u varijantama s ručnim mjenjačem, iako su najčešće automatici. Također, osim kod bezinskih, blage hibridne sutave imaju i mnogi dizelski automobili. 

Plug-in hibridi (PHEV)

Još jedna varijacija  hibrida je plug-in hibridni pogon koji se također često naziva PHEV, što je skraćenica za Plug-in Hybrid Electric Vehicle. Kao i drugi tipovi hibrida, ima motor s unutarnjim izgaranjem i jedan ili više elektromotora. No plug-in hibrid ima posebnu prednost. Mnogo veću bateriju od "klasičnih" i blagih hibrida i mogučnost njenog punjenja na utičnici ili javnom punjaču. Zbog toga plug-in hibrid, ovisno o tome koliko ga često punite i kakve dionice najčešće prelazite može mnogo više voziti na struju, idealno čak i 100 posto vremena, kao pravi električni auto. 

foto: Toyota

Kad napunite bateriju plug-in hibrida, auto možete voziti postpuno električno, no to nisu tako velike udaljenosti kao s potpuno električnim automobilom. Većina starijih plug in hibrida pruža relani elekterični doseg do oko 50 km, dok noviji modeli s većim baterijama mogu uz jedno punjenje prevaliti i stotinjak kilometara. Kada se baterija potroši, plug-in hibrid nastavlja raditi kao klasični hibrid puneči bateriju regeneracijom ili uz pomoć motora te tako štedi gorivo. No zbog veće mase koju nosi sa sobom (veća baterija i električni motor) u toj je situaciji uglavnom manje efikasan nego klasični hibrid. Plug-in hibridi mogu biti "posebno žedni" na brzim cestama poput autocesta, ali i trošiti iznimno malo ili ništa benzina (ili dizela) ako svakodnevno radite male kilometraže i redovito ih punite. Ovaj tip automobila posebno će isplativ biti onima koji imaju mogućnost puniti ga strujom kod kuće preko noći i dnevno redovito prelaze 30 do 100 kilometara. 

Svi plug-in hibridi imaju automatski mjenjač, te su uglavnom benzinci. Iznimka je jedino Mercedes koji nudi dizelske plug-in hibridne automboile. Također, valja napomenuti da su plug-in hibridi, zbog toga što imaju klasičan motor na unutranje izgaraanje i relativno velik električni sustav (veliku bateriju), uglavnom veliki i skupi automobili, najčešće SUV-ovi. Iznimke su rijetke, recimo mali SUV Renault Captur s plug-in hibridnim sustavom, koji se više ne proizvodi. 

Ostale vrste hibrida

Postoji nekoliko iznimaka koje službeno, po nomenklaturi, ne spadaju među hibridne automobile, no u praksi imaju hibridni benzinsko-električni pogon, koji ima nešto drugačiji princip rada. Jedan od primjera je Nissanov e-Power sustav, koji kao i "klasični full hybrid" ima benzinski motor, i bateriju koja se puni motorom ili regenerativnim kočenjem. No za razliku od klasičnih hibrida ovaj model se pokreće isključivo na struju, odnosno kotače pokreće samo elektromotor. Dok kod "običnih" hibrida benzinski motor služi i za pokretanje kotača, ovdje samo služi kao generator struje za punjenje baterije i/ili pokretanje električnog motora. Ovaj sustav nije moguće puniti strujom na punjaču ili nekom drugom vanjskom izvoru električne energije. 

foto: Dubravko Kolarić

Identičan princip koriste i takozvani automobili produženog dosega (range extender), no s razlikom da oni imaju veće baterije koje omogućavaju "vanjsko punjenje" i u stanju su, kao i plug-in hibridi, prevaljivati relativno velike udaljenosti (najčešće 50 do 100 kilometara) bez rada benzinskog motora, kada je baterija puna. Kada se ona isprazni, benzinski motor preuzima ulogu proizvodnje struje koja puni bateriju ili poreče motor. Za razliku od plug-in hibrida benzinski motori ovih automobila ne mogu izravno pokretati kotače, već su samo generatori struje. Zbog toga je ovaj sustav malo manji i jednostavniji (i jeftiniji) od plug-in hibridnog sustava, no u praksi, kada je baterija prazna, troši više goriva od njega. Primjeri za ovakve automobile su Mazda MX-30 R-EV ili danas ukinuti BMW i3 s range extenderom (ovaj model je imao i potpuno baterijsku varijantu bez benzinskog motora).