Prijava
Oko 100.000 kilometara još uvijek događa zanimljiva stvar. Automobil tehnički ne postaje odjednom lošiji, ali tržišno može osjetno izgubiti privlačnost
Na tržištu rabljenih automobila postoji gotovo magična granica: 100.000 kilometara. Automobil sa 92.000 km mnogima djeluje poželjno, dok isti model sa 112.000 km odjednom postaje "istrošen". Mnogi kupci čak automatski postavljaju 100.000 kilometara kao maksimalnu kilometražu u internetskim tražilicama. No ima li to danas ikakvog tehničkog smisla? Odgovor na to pitanje je: gotovo da ne. Kilometraža i dalje utječe na vrijednost automobila, ali sama brojka na instrumentima govori mnogo manje o njegovu stvarnom stanju nego što većina kupaca misli.
Zašto se svi boje baš 100.000 kilometara?
Strah nije nastao potpuno bez razloga. Prije četiri, pet desetljeća 100.000 kilometara za automobil je bila ozbiljna kilometraža. Motori, zaštita od korozije, maziva, brtve i mnoge druge komponente nisu bile na današnjoj razini, a nakon šesteroznamenkaste brojke na brojaču kilometara često su počinjali ozbiljniji problemi.
Danas 100.000 kilometara za dobro održavan automobil nije baš ništa posebno. Prije pola stoljeća mnogi motori su već oko te kilometraže bili pri kraju života, no dok je danas 200, 300 tisuća kilometara uobičajena vrijednost, a brojni automobili bez većih problema prelaze mnogo više. Problem je što se psihologija kupaca mijenja sporije od tehnologije. Zato se oko 100.000 kilometara još uvijek događa zanimljiva stvar. Automobil tehnički ne postaje odjednom lošiji, ali tržišno može osjetno izgubiti privlačnost.
Auto sa 150.000 km može biti bolji od onoga sa 70.000
Važnije pitanje od "koliko je prešao?" zapravo je "kako je prešao?". Automobil koji je ujutro upaljen i zatim satima vozio autocestom pri radnoj temperaturi može biti u mnogo boljem stanju od vozila koje je svakodnevno prelazilo nekoliko kilometara do trgovine, škole ili posla. Kratke relacije znače mnogo hladnih pokretanja, više kondenzacije, češće zagrijavanje i hlađenje te veće opterećenje niza komponenti.
Zato poslovni dizelaš star sedam godina sa 180.000 kilometara, urednom servisnom dokumentacijom i većinom kilometara napravljenih na autocesti nije nužno lošija kupnja jednako starog automobila sa samo 80.000 kilometara koji je cijeli život proveo u gradu.
Još je sumnjivija kombinacija velike starosti i nevjerojatno male kilometraže. Automobil star 15 godina s navodnih 45.000 kilometara može biti odlična prilika, ali i razlog za dodatni oprez.
Istraživanje pokazuje koliko košta strah od velike kilometraže
Da kupci doista plaćaju premiju za brojku ispod 100.000 km pokazuju i aktualni podaci AutoScout24. Ta je platforma analizirala njemačke oglase od siječnja do srpnja 2026. i usporedila automobile različitih kilometraža.
Kod VW Passata Variant B8 s 2.0 TDI motorom primjerci sa 140.000 do 150.000 kilometara bili su u prosjeku oko 2900 eura jeftiniji od usporedivih automobila s manje od 100.000 kilometara. Kod Škode Octavije 2.0 TDI razlika je oko 2800 eura već između 130.000 i 140.000 km. Mazda 6 s benzinskim Skyactiv-G motorom sa 150.000 do 160.000 kilometara u prosjeku je bila čak 3600 eura jeftinija.
Naravno, riječ je o njemačkom tržištu i određenim generacijama automobila, pa se te iznose ne može jednostavno preslikati na Hrvatsku. Ali dobro pokazuju koliko snažna ostaje psihološka granica kilometraže. Drugim riječima, kupac koji automatski odbacuje sve iznad 100.000 kilometara može dobrovoljno platiti nekoliko tisuća eura više samo kako bi na instrumentima vidio peteroznamenkasti broj.
Velika kilometraža ima i svoje zamke
To ne znači da kilometre treba potpuno ignorirati. Sa svakim prijeđenim kilometrom troše se ovjes, ležajevi, kočnice, spojka, gumeni elementi i mnogi drugi dijelovi. AutoScout24 navodi da su primjerice između 120.000 i 150.000 kilometara na mnogim automobilima češći zahvati na amortizerima, sponama i različitim gumenim elementima ovjesa.
Kod dizela treba razmišljati i o turbopunjaču, DPF-u, EGR-u i sustavu ubrizgavanja. Kod automatskih mjenjača važno je je li mijenjano ulje kada je proizvođač to propisao, a kod pojedinih motora treba provjeriti remen ili lanac razvoda. Na automobilu sa 150.000 kilometara dio tih radova možda tek dolazi, ali jednako tako moguće je da su već napravljeni. U tom slučaju automobil s većom kilometražom može biti bolja kupnja od primjerka sa 95.000 km kojem upravo slijedi nekoliko skupih servisa. Upravo zato servisna povijest vrijedi više od lijepo zaokružene brojke na mjeraču kilometara.
Kilometraža može biti i lažna
Postoji još jedan razlog zbog kojeg slijepo orijentiranje na brojač sa što manje kilometara nije pametno. Manipulacija kilometražom i dalje postoji, a kvalitetno izvedeno vraćanje brojača može biti vrlo teško otkriti. Preporučuje se uspoređivanje servisne knjižice, računa servisa, tehničkih pregleda, naljepnica izmjene ulja i drugih dokumenata kako bi se vidjelo razvija li se kilometraža kroz godine logično.
Zato je automobil s dokumentiranih 170.000 kilometara često sigurnija kupnja od primjerka koji pokazuje 90.000, ali iza sebe nema gotovo nikakve dokumentacije.
Treba pogledati i ono što brojke ne mogu sakriti: istrošenost upravljača, sjedala i papučica, stanje podvozja, hladni start, tragove curenja, rad mjenjača i ovjesa. Pregled automobila na dizalici prije kupnje kod skupljeg rabljenog vozila može biti jedna od najboljih investicija.
Dakle, koliko kilometara je previše?
Univerzalna brojka ne postoji. Za loše održavan automobil i 80.000 kilometara može biti mnogo, dok kod kvalitetnog modela koji je uredno servisiran ni 300.000 kilometara ne mora značiti približavanje kraja života. Pri kupnji je stoga smislenije gledati kombinaciju starosti, načina korištenja, servisne povijesti, poznatih slabosti konkretnog modela i njegova stvarnog tehničkog stanja. Kilometraža ostaje važna, ali samo kao jedan dio priče.
A upravo tu može biti prilika za kupca. Automobili između otprilike 120.000 i 160.000 kilometara često su već izgubili dio cijene jer su prešli psihološku granicu, iako ih od usporedivog primjerka sa 95.000 kilometara u tehničkom smislu možda dijeli vrlo malo. Tko kupuje dokumentirano i pregledano vozilo, umjesto samo lijepe brojke na instrumentima, može za isti novac dobiti mlađi, bolje opremljen ili kvalitetniji automobil.
Granica od 100.000 kilometara, dakle, nije potpuno besmislena. Ali definitivno više nije trenutak u kojem automobil preko noći postaje star. Češće je to trenutak u kojem, zahvaljujući strahu drugih kupaca, postaje zanimljiviji za kupnju.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.