Prijava
Benzinac, dizelaš, hibrid ili električni auto. Koji je kralj štednje? Na ovo pitanje ima više odgovora...
Pitanje svih pitanja pri kupnji novog automobila, osim same cijene vozila, jest koliko će koštati njegova vožnja. U eri u kojoj se ekološka svijest isprepliće s ekonomskom računicom, izbor pogona postao je složeniji no ikad. Dok su nekad dizelaši slovili za neprikosnovene prvake štedljivosti na dugim prugama, pojava efikasnih hibrida i potpuna elektrifikacija drastično su promijenile pravila igre. Kako bismo provjerili tko danas nudi najviše kilometara za najmanje novca, postavili smo jednostavan, ali slikovit izazov: koliko daleko različiti tipovi automobila mogu stići s budžetom za gorivo od sto eura? Rezultati ne samo da otkrivaju drastične razlike u troškovima, već i podcrtavaju ključnu činjenicu, pobjednik ovisi isključivo o vozačkim navikama vlasnika.
Cijene goriva kao relativna konstanta, struja kao jednadžba s više nepoznanica
U Hrvatskoj vozači automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem imaju jednu veliku prednost, financijsku predvidljivost. Cijene benzina i dizela u velikoj su mjeri gotovo identične na svim benzinskim postajama, uz iznimku autocesta gdje su u pravilu više za jedva primjetna dva do tri centa. Uz trenutačnu cijenu od oko 1,50 eura za litru benzina i 1,55 eura za litru dizela, kalkulacija troškova putovanja svodi se na jednostavnu matematiku. Koliko litara potrošite, toliko platite, bez iznenađenja.
S druge strane, svijet električnih automobila po pitanju cijena energije funkcionira kao potpuno slobodno tržište, trenutačno nalik "divljem zapadu". Cijena jednog kilovatsata (kWh) energije, temeljne jedinice za "gorivo" električnog vozila, ovisi o nizu faktora: punite li automobil kod kuće, na javnom gradskom AC punjaču ili na ultra-brzom DC punjaču uz autocestu. Razlike su nevjerojatne. Dok vas kod kuće kilovatsat u jeftinijoj noćnoj tarifi, čak i s uključenim mrežarinama i PDV-om, može stajati tek oko pet do sedam centi, na autocesti ta cijena skače i do 90 centi, a ako koristiti "roaming" i na više od 1 eura . To je razlika veća od dvadeset puta, što vožnju električnim automobilom čini financijski neusporedivom ovisno o scenariju i lokaciji punjenja.
Što kaže matematika: Tko prelazi najviše kilometara?
Kada u jednadžbu ubacimo prosječnu potrošnju za svaki tip vozila, slika postaje kristalno jasna. Za naših sto eura, vozač štedljivog modernog benzinca koji troši 6,5 litara na sto kilometara može prijeći otprilike 1025 kilometara. To znači da ga svakih sto kilometara vožnje stoji oko 9,75 eura.
Njegov kolega u štedljivom dizelašu s prosječnom potrošnjom od pet litara na sto kilometara s istim će iznosom dosegnuti gotovo 1290 kilometara, uz trošak od oko 7,75 eura na 100 kilometara, čime potvrđuje svoju dugogodišnju reputaciju cestovnog maratonca.
Još bolji rezultat ostvaruje napredni štedljivi hibridni automobil, koji pametnim kombiniranjem benzinskog i električnog motora spušta potrošnju na svega 4,5 litre. Njegov doseg za sto eura penje se na oko 1480 kilometara, a trošak vožnje iznosi oko 6,75 eura na sto kilometara. Ipak, svi ovi vrlo dobri rezultati padaju u sjenu kada na scenu stupi električni automobil, ali njegova superiornost dolazi uz jedan vrlo važan uvjet koji definira cjelokupno iskustvo vlasništva.
Plin je gubitnik zbog trenutačnih cijena goriva
Plin je godinama slovio kao apsolutni pobjednik kada je riječ o troškovima vožnje, no kako su cijene benzina i dizela administrativno ograničene, a cijena LPG-a nije, razlika se novim skokom cijena goriva dodatno smanjila pa je njegova financijska prednost danas osjetno manja nego nekad. Uz trenutačnu cijenu plina od oko 1 euro po litri i prosječnu potrošnju od oko 7,5 litara na sto kilometara, trošak vožnje iznosi približno 7,5 eura na sto kilometara. S budžetom od sto eura takav automobil može prijeći oko 1330 kilometara, što ga smješta između benzinca i štedljivog dizelaša po pitanju ukupne ekonomičnosti.
Tri lica električnog automobila: Od nevjerojatne uštede do troška većeg od dizelaša
Trošak vožnje električnog automobila nije univerzalan, već se drastično mijenja ovisno o izvoru energije. Analizirali smo tri ključna scenarija.
Scenarij 1: Idila s kućnom utičnicom
Ovo je scenarij iz snova svakog vlasnika električnog vozila i temelj obećanja o jeftinoj mobilnosti. Vlasnik koji ima mogućnost punjenja kod kuće, primjerice u garaži ili na privatnom parkiralištu, i koristi jeftiniju noćnu tarifu struje od oko 0,05 €/kWh, ostvaruje nevjerojatnu uštedu. Uz prosječnu potrošnju štedljivog električnog vozila od 15 kWh na sto kilometara (s uračunatim gubicima prilikom punjenja), trošak vožnje iznosi zanemarivih 75 centi. Preračunato u naš izazov, s budžetom od sto eura, takav vozač može prijeći nevjerojatnih 13.333 kilometara. Za prosječnog vozača koji godišnje prelazi oko 12.000 kilometara, to znači da bi ga cjelokupno godišnje "gorivo" koštalo manje od sto eura, što je iznos koji vlasnici benzinaca potroše otprilike u jednom mjesecu.
Scenarij 2: Realnost mješovitog korištenja javnih punjača
Drugi, znatno realniji scenarij za mnoge koji žive u stanovima i nemaju pristup privatnoj utičnici, jest oslanjanje na javne AC punjače. Oni se najčešće nalaze u trgovačkim centrima, javnim garažama ili na gradskim parkiralištima. Uz prosječnu cijenu od 0,40 €/kWh, koja je osam puta viša od noćne kućne tarife, trošak na sto kilometara penje se na šest eura. Doseg s budžetom od sto eura tada pada na oko 1666 kilometara. U ovom slučaju, električni automobil i dalje je financijski isplativiji od dizelaša i hibrida, što ga i dalje čini vrlo konkurentnim izborom za urbanu i prigradsku vožnju.
Scenarij 3: Skupa avantura na autocesti
Treći scenarij je onaj koji najviše brine potencijalne kupce i predstavlja Ahilovu petu električne mobilnosti, duga putovanja autocestom. Ovisnost o brzim i ultra-brzim DC punjačima, gdje cijena zbog skupe infrastrukture i velike potražnje doseže i više od eura po kWh, dramatično mijenja računicu. Uzmimo na primjer malo konzervativniju cijenu od 0,90 eura po kWh energije i dolazimo do poražavajućeg rezultata za električni auto. Trošak vožnje na sto kilometara tada skače na čak 13,5 eura, što je gotovo dvostruko više od vožnje štedljivog dizelaša. Sa sto eura, doseg se smanjuje na svega 740 kilometara. U ovom specifičnom kontekstu, električni automobil odjednom postaje najskuplja opcija za putovanje, nadmašujući čak i najrastrošnije benzince.
Odluka ne ovisi samo o tehnologiji
Konačna računica pokazuje da ne postoji jedan univerzalan odgovor na pitanje koji je automobil najjeftiniji za vožnju. Za osobu koja pretežno vozi po gradu i ima mogućnost noćnog punjenja kod kuće, električni automobil je apsolutni pobjednik koji donosi uštede koje se mjere u tisućama eura za samo nekoliko godina. No, za vozača koji često putuje na duge relacije autocestom i nema pristup kućnoj utičnici, štedljivi dizelaš ili hibrid i dalje predstavljaju racionalniji i jeftiniji izbor. Izbor pogona stoga je manje pitanje superiornosti jedne tehnologije nad drugom, a više odraz osobnih potreba, dnevne rute i dostupne infrastrukture.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.