Prijava
ADAC je u vlastitim testovima usporedio frontalne sudare pri 35 i 50 km/h. Iznenađenje je uslijedilo pri analizi podataka s lutki za ispitivanje sudara
Godinama slušamo istu poruku, što je brzina manja, manji je i rizik od teških ozljeda. Logika je jasna, manje energije znači manje posljedice. No nova testiranja njemačkog autokluba ADAC bacaju drukčije svjetlo na tu tezu. Prema njihovim rezultatima, sudar pri 35 km/h u određenim okolnostima može biti opasniji za putnike nego udar pri 50 km/h. Na prvi pogled zvuči nelogično, čak i paradoksalno. No objašnjenje se krije u načinu na koji su automobili razvijani i testirani posljednjih desetljeća.
Sigurnost prilagođena testovima
Većina standardnih frontalnih crash testova, uključujući i one koje provodi Euro NCAP, odvija se pri brzini od 50 km/h. Proizvođači zato optimiziraju strukturu karoserije, zračne jastuke i sustave zatezanja pojaseva upravo za taj scenarij. Rezultat su automobili koji briljiraju u laboratorijskim uvjetima, ali nisu nužno jednako učinkoviti u svim realnim situacijama.
ADAC je u vlastitim testovima usporedio frontalne sudare pri 35 i 50 km/h. Iznenađenje je uslijedilo pri analizi podataka s lutki za ispitivanje sudara. Kod sudara pri 35 km/h zabilježena je veća kompresija prsnog koša nego pri 50 km/h, što povećava rizik od ozljeda, posebno kod starijih osoba čije su kosti i tkiva osjetljiviji.
Problem ograničivača sile pojasa
Ključni razlog leži u funkcioniranju sigurnosnog pojasa. Pri težem sudaru, primjerice pri 50 km/h, aktivira se takozvani ograničivač sile zatezanja pojasa. On kontrolirano popušta dio trake kako bi smanjio opterećenje na prsni koš i ublažio stisak.
Pri sudaru od 35 km/h taj se sustav u nekim vozilima ne aktivira. Putnik tada "udara" u pojas bez dodatnog ublažavanja, pa sile koje djeluju na tijelo mogu biti veće nego u scenariju za koji je automobil optimiziran. Paradoks je očit, sporiji sudar ne znači automatski i blaže opterećenje za tijelo.
Previše fokusa na zvjezdice
ADAC upozorava da je problem sistemski. Proizvođači razvijaju automobile kako bi ostvarili maksimalan broj zvjezdica na testovima. To je razumljivo jer sigurnosne ocjene snažno utječu na prodaju. No realni promet donosi mnogo širi raspon scenarija od onih propisanih testnim protokolima.
Euro NCAP je već najavio da će tijekom godine uvesti nove testne procedure koje uključuju i sudare pri nižim brzinama. Cilj je potaknuti proizvođače da sustave zaštite optimiziraju za širi spektar situacija, a ne samo za jednu referentnu brzinu. Istodobno, u fokusu su i drugi sigurnosni detalji, poput električnih, skrivenih kvaka na vratima. U budućnosti će morati besprijekorno funkcionirati i nakon sudara kako bi vozilo zadržalo visoku sigurnosnu ocjenu.
Rezultati ADAC-a podsjećaju na važnu činjenicu sigurnost nije crno-bijela i ne svodi se samo na broj zvjezdica.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.