Prijava
Proizvođači, pritisnuti kritikama i novim sigurnosnim regulativama, konačno počinju slušati glas razuma i vraćati se rješenjima koja jednostavno funkcioniraju
Automobilska industrija posljednjih je godina proživljavala krizu identiteta. U mahnitoj utrci za titulom "futurističkog", "minimalističkog" i "profitabilnog" proizvođača, mnogi su brendovi žrtvovali ono najvažnije: zdrav razum, ergonomiju i sigurnost. Rezultat je bio niz iritantnih, nepraktičnih, a ponekad i opasnih "inovacija" koje su kupci s pravom dočekali na nož. Srećom, čini se da je razdoblje lutanja pri kraju. Proizvođači, pritisnuti kritikama i novim sigurnosnim regulativama, konačno počinju slušati glas razuma i vraćati se rješenjima koja oduvijek jednostavno funkcioniraju. Od skrivenih kvaka do pretplata na grijanje sjedala, ovo je priča o najgorim aktualnim trendovima koji, nadamo se, polako odlaze u povijest.
Skrivene kvake: kad estetika ugrozi sigurnost
Ideja je na papiru zvučala sjajno: kvake koje se uvlače u karoseriju stvaraju čistu, aerodinamičnu liniju i daju automobilu "izgled svemirskog broda". U stvarnosti, vozači su ih zamrzili iz dna duše. Zimi su se smrzavale, elektromotori su se kvarili, a u paničnim situacijama bile su potpuno neintuitivne. No, problem je postao puno ozbiljniji od puke nepraktičnosti. Izvješća iz Kine i SAD-a otkrila su zastrašujući sigurnosni rizik, nakon sudara, u slučaju nestanka struje, spasioci nisu mogli otvoriti vrata i doći do unesrećenih putnika. Kina je zbog toga prva povukla radikalan potez i uvela zabranu električnih i skrivenih kvaka koja stupa na snagu 2027. godine, a za njom će se povesti cijela industrija.
Divovski zasloni i prokletstvo dodira
Nijedan trend nije izazvao toliko bijesa kao opsesija divovskim zaslonima osjetljivim na dodir. Proizvođači su, predvođeni Teslom i Mercedesom s njegovim 56-inčnim "Hyperscreenom", gotovo u potpunosti eliminirali fizičke gumbe. Podešavanje klime, grijanje sjedala, paljenje maglenki, pa čak i otvaranje pretinca za rukavice zahtijevalo je kopanje po bezbrojnim digitalnim izbornicima. To se predstavljalo kao napredak, a zapravo je bila jeftina mjera uštede prikrivena velom visoke tehnologije. Istraživanje švedskog časopisa Vi Bilägare pokazalo je da obavljanje osnovnih radnji u modernom automobilu sa zaslonom traje i do četiri puta dulje nego u starom Volvu V70 prepunom tipki, zahtijevajući opasno dugu nepažnju vozača. Sada se i regulatori bude. Euro NCAP je najavio da od 2026. automobili neće moći dobiti maksimalnih pet zvjezdica za sigurnost ako ključne funkcije nisu na fizičkim kontrolama.
Haptičke i dodirne kontrole na volanu
Priznanje pogreške prvi je korak prema ozdravljenju, a Volkswagen je taj korak napravio vrlo glasno. Nakon godina forsiranja neintuitivnih kliznih kontrola i haptičkih tipki na volanu koje su vozači mrzili, šef dizajna Andreas Mindt presjekao je gordijski čvor. "Tu pogrešku više nikada nećemo ponoviti. To nije telefon, to je automobil", izjavio je svojedobno za britanski Autocar.
Ova promjena kursa nije samo Volkswagenova. Honda i Ferrari također su priznali da su tipke osjetljive na dodir bile promašaj, a i Audi je nedavno djelomično modificirao svoje volane. Vozači žele taktilni osjećaj i jasan klik koji potvrđuje da je naredba izvršena, bez skidanja pogleda s ceste. Istraživanja su neumoljiva - čak 89 posto vozača preferira fizičke gumbe, a studije su pokazale da korištenje zaslona u vožnji usporava reakcije više od vožnje pod utjecajem alkohola ili marihuane. Povratak tipkama nije korak unatrag, već povratak ergonomiji i sigurnosti.
Pretplata na već ugrađenu opremu: Pohlepa bez granica
Vrhunac korporativne drskosti dosegnut je kada su proizvođači poput BMW-a odlučili naplaćivati mjesečnu pretplatu za funkcije koje su već tvornički ugrađene u automobil. Želite koristiti grijanje sjedala zimi? To će vas koštati 18 € mjesečno. Grijani volan? Još 10 €. Hardver je već tu, platili ste ga kupnjom vozila, ali softver vam ga je zaključao. Reakcija javnosti bila je toliko žestoka da je BMW brzo odustao od te sramotne prakse. Ipak, industrija nije odustala od ideje stalnog izvora prihoda. Sada se fokus prebacuje na softverske nadogradnje, poput naprednijih sustava za pomoć u vožnji ili privremenog povećanja snage elektromotora, što je model koji kupci teže prepoznaju.
Klavirski lak i lažni auspusi
Postoje i oni manji, ali jednako iritantni grijesi industrije. Klavirski lak, Piano black ili sjajna crna plastika postala je sinonim za jeftin pokušaj stvaranja luksuznog dojma. U salonu izgleda fantastično, no u stvarnom životu se izgrebe nakon prvog brisanja prašine i vječno je prekrivena otiscima prstiju. Srećom, proizvođači poput Kije najavljuju povratak otpornijim, matiranim i teksturiranim materijalima. Još jedan estetski promašaj su lažni kromirani završeci ispušnog sustava. Ovaj trend je posebno komičan zimi, kada se oblak pare stvara ispod odbojnika, dok "auspusi" ostaju netaknuti i nerijetko zatrpani snijegom. Audi je, suočen s protivljenjem kupaca, službeno potvrdio da se na svim novim modelima s motorima s unutarnjim izgaranjem vraća pravim, funkcionalnim ispusima, a sličan trend slijede i drugi.
Nepotrebna digitalija: Kamere umjesto ogledala i zvuk iz zvučnika
Posljednji krug digitalnih promašaja predstavljaju kamere koje mijenjaju retrovizore i lažni zvuk motora. Digitalni retrovizori, još jedno "futurističko" rješenje, zamjenjuju pouzdano ogledalo kamerom i zaslonom unutar kabine. Iako tako auti nude bolju aerodinamiku, u praksi su se pokazali kao ergonomski promašaj. Vozači se žale na gubitak percepcije dubine, zbog čega je teško procijeniti udaljenost i brzinu drugih vozila. Oči se moraju stalno refokusirati s daljine na obližnji zaslon, što uzrokuje zamor, a za razliku od pravog ogledala, ne možete se nagnuti da biste dobili bolji kut, niti je slika ikada tako kvalitetna kao na "zrcalu" . Uz to, jedna kap kiše na leći kamere može zamutiti cijelu sliku, a cijena zamjene u slučaju kvara ili oštećenja je astronomska.
Jednako iritantan trend je i umjetni zvuk motora koji se pušta kroz zvučnike. Dok je tihi vanjski zvuk upozorenja za pješake kod električnih vozila nužan, proizvođači su otišli korak dalje, nudeći vozačima simulaciju zvuka V8 motora u automobilu s četiri cilindra ili zvukove svemirskog broda u obiteljskom SUV-u. Ovaj trend nije samo neautentičan, već je i vrhunac krize identiteta, automobil se pretvara da je nešto što nije, varajući vozača i okolinu. Srećom, kao i kod drugih promašaja, glasni protesti kupaca polako, ali sigurno, vraćaju autoindustriju na put zdravog razuma i pravi zvuk iz ispuha postaje ponovno važan.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.